Narančastoprsi medosas () je vrsta male ptice koja se pretežno hrani nektarom i endem je bioma grmlja fynbosa u jugozapadnoj Južnoj Africi. Jedini je član roda Anthobaphes, u porodici Nectariniidae (ptice medosasi i lovci na pauke), iako se ponekad svrstava u rod Nectarinia. Ptice su spolno dimorfne, pri čemu su ženke maslinastozelene dok su mužjaci narančasto žuti s donje strane sa svijetlozelenom, plavom i ljubičastom bojom na glavi i vratu.
Taksonomija Godine 1760. francuski zoolog Mathurin Jacques Brisson uključio je opis narančastoprsog medosasa u svoju Ornithologiju, na temelju primjerka prikupljenog na Rtu dobre nade. Koristio je francuski naziv Le petit grimpereau a longue queue du Cap de Bonne Espérance i latinski Certhia Longicauda Minor Capitis Bonae Spei. Iako je Brisson skovao latinska imena, ona nisu u skladu s binomnim sustavom i ne priznaju ih Međunarodna komisija za zoološku nomenklaturu. Kada je 1766. godine švedski prirodoslovac Carl Linnaeus ažurirao svoj Systema Naturae za dvanaesto izdanje, dodao je 240 vrsta koje je prethodno opisao Brisson. Jedna od njih bila je narančastoprsi medosas. Linnaeus je uključio kratak opis, skovao binomno ime Certhia violacea i citirao Brissonov rad. Ova vrsta je sada jedini član roda Anthobaphes kojeg je uveo njemački ornitolozi Jean Cabanis 1850. Ime je od starogrčkog anthobaphēs "jarke boje" izvedeno od ανθος anthos za cvijet i βαφη baphē za bojanje.
Opis Kao i kod drugih sunčanica, kljun je dug i zakrivljen, a kljun mužjaka je duži od kljuna ženke. Kljun, noge i stopala su crni. Oči su tamno smeđe. Glava, grlo i plašt mužjaka svijetlo su metalik zelene boje. Ostali gornji dijelovi su maslinastozeleni. Gornji dio prsa je metalik ljubičaste boje, a donji dio prsa je jarko narančaste boje, koji blijedi u blijedo narančastu i žutu na trbuhu. Rep je dug i crnkast, s izduženim središnjim repnim perima, koja se protežu izvan ostalih pera. Ženka ima maslinastozelenkasto sivi gornji dio i maslinasto žućkasti donji dio, blijeđi na trbuhu. Krila i rep su crnkasti. Mladunac sliči ženki.
Ptičji zov je prodoran, slab ssharaynk ili sskrang, koji se često ponavlja nekoliko puta.
Rasprostranjenost i stanište Zbog ograničenog područja rasprostranjenosti unutar bioma fynbos u južnoafričkom Zapadnom Kapu, ova je ptica povezana s vrijescima i protejama. Razmnožava se kada vrijesak cvjeta, obično u svibnju. Mužjak agresivno brani svoj teritorij, napadajući i progoneći uljeze.
Ova pitoma vrsta često se razmnožava na svom ograničenom području i visinska je selica koja se seli na veće nadmorske visine tijekom južnog ljeta u potrazi za cvijećem. Društvena je kada se ne razmnožava, formirajući jata do 100 ptica.
Ponašanje
Razmnožavanje Narančastoprsi medosas se razmnožava od veljače do studenog (uglavnom od svibnja do kolovoza). Gnijezdo, koje uglavnom gradi ženka, ovalnog je oblika od korijenja, finih lisnatih grančica i trave, povezanih paukovom mrežom i obloženih smeđim pahuljicama protee. Ima bočni ulaz na vrhu, ali nema natkriveni trijem. Uobičajeno leglo se sastoji od dva jaja, a ženka sama inkubira jaja. Jaja se izlegu za oko 14,5 dana, a oba roditelja hrane mlade. Mlade ptice se uglavnom hrane kukcima i paucima.
Hrana i hranjenje Narančastoprsi medosas hrani se cvjetnim nektarom, pretežno iz vrijesaka i proteja, iako će koristiti i druge vrste cvjetnica. Također će jesti male kukce i pauke, često u letu.
Ekologija Poznato je da narančastoprsi medosasi oprašuju vrste Protea, Leucospermum i Erica, čije cvjetove posjećuju radi nektara. Sjedaju na tlo kako bi posjetile niske cvjetove Hyobanche sanguinea i Lachenalia luteola. Također se upušta u krađi nektara s cvjetova s dužim vunenim cijevima poput Chasmanthe floribunda. Budući da je sklono požarima, stanište fynbosa osigurava veliku mobilnost ptica, što je moglo doprinijeti većoj razini individualne genetske varijabilnosti unatoč prilično ograničenom rasponu rasprostranjenosti.
Brojni krvni paraziti slični plazmodijama poznati su kod narančastoprsih medosasa.
Status zaštite Ova vrstu IUCN trenutno klasificira pod Najmanja zabrinutost. Međutim, na nju mogu negativno utjecati urbanizacija, prenamjena staništa u poljoprivredu i požari fynbosa.
Izvori
Kategorija:Medosasi Kategorija:Endemska fauna Južne Afrike