Radivoj Vrhovac (Laćarak kod Srijemske Mitrovice, 16. prosinca 1863. – Novi Sad, 16. srpnja 1946.) bio je srpski pedagog, klasični filolog, književni povjesničar i kritičar, ravnatelj Karlovačke gimnazije i predsjednik Matice srpske.
Gimnaziju je završio u Srijemskim Karlovcima, kao pitomac Stratimirovićevog Blagoslova. Filozofiju je studirao u Grazu, Zagrebu i Beču.
Patronat Karlovačke gimnazije izabrao ga je 1886. za nastavnika. Narednih 42 godine provesti će u ovoj školi radni vijek, prvo kao profesor, a potom i ravnatelj.
Za vrijeme njegovog mandata uvedena je u gimnaziju koedukacija, tj. dozvoljeno je upisivanje ženske dijece. Umirovljen je 1929. godine. Iako po struci filolog, pridavao je veliki značaj matematici smatrajući da proučavanje i prirodnih i društvenih znanosti doprinosi duševnoj harmoniji učenika.
Pisao je više rasprava i članaka o srpskoj i hrvatskoj literaturi i pegagogiji, kao i položaju južnih slavena u Habsburškoj monarhiji.
Na prvoj skupštini Matice srpske nakon Prvog svijetskog rata (1920.) izabran je za predsjednika. Sedam puta će biti biran za predsjenika matice, dužnost koju će obnjavljati do 1935. godine. Za vrijeme njegova predsjedništva, osnovana je Progresivna ženska matica kao poseban odjel Matice srpske 1920. godine. Knjižnica Matice srpske također je otvorena za javnost prvi puta 1922. godine.
Godinu dana (1930.) bio je urednik Ljetopisa Matice srpske. Nacionalnu kulturu smatrao je demokratskom i društvenom baštinom te je imao skeptičan stav prema situaciji u Europi i izgledima za mirnu suradnju među narodima.
Odlikovan je Ordenom Sv. Save.
Izvori
Kategorija:Srbijanski pedagozi Kategorija:Srbijanski filolozi Kategorija:Srbijanski književni povjesničari Kategorija:Životopisi, Srijemska Mitrovica