Klaka je gradsko naselje u zagrebačkoj Gornjoj Dubravi. Mjesni odbor omeđen je Granešinskim Novakima na sjeveru, Avenijom Dubrava na jugu, Pernatskom, Makarskom i Alejom tišine na zapadu te Dankovečkom, odnosno Studentskim gradom i Granešinom na istoku. MO tako obuhvaća 117,37 hektara i 9469 stanovnika prema popisu stanovništva 2021.

Povijest Klaka u užem smislu odnosi se na plansko naselje stambenih zgrada i obiteljskih kuća u nizu omeđeno Oporovečkom, Ulicom Josipa Torbarine, Makarskom i Dankovečkom, čije ulice mahom nose imena hrvatskih jezikoslovaca, povjesničara književnosti i filologa, a izgrađene su prijelazom na 1970-e; neke su peterokatnice modelirane prema onima u Trnskom, koje je 1964. projektirao Borivoj Feldman. Istočno od naselja je pak 1970-ih izgrađena i prva etapa Sportsko-rekreacijskog centra Grana – Klaka, no njena planirana druga, južna etapa s dvoranom i bazenima nikada nije dovršena. Istodobno je 1975. dovršena današnja OŠ Mate Lovraka (Aleja Blaža Jurišića 12) prema projektu Radovana Nikšića i Ede Šmidihena iz 1972., deriviranog iz zajedničkog tipskog projekta s Aleksandrom Dragomanovićem iz 1968./1969. Projekt za OŠ Mate Lovraka upotrebljen je kasnije i za OŠ Sopot, zbog čega su zgrade morfološki iste.

Stambeno-poslovna zgrada Branka Kincla u Klekovačkoj 30 – 34, izgrađena 1980. – 1983., odudara od tipologije zgradâ u središtu, a Kinclov toranj s dvanaest katova u Aleji Blaža Jurišića 9 (izgrađen u istom razdoblju) nosi obilježja japanskog arhitektonskog metabolizma te obilježja srodna građevini Cloud-hanger El Lissitzkog u gornjim etažama.

Klaka je bila jedna od 17 mjesnih zajednica na području Gornje Dubrave do 1994. godine.

Župna crkva sv. Ivana XXIII., pape na južnom dijelu naselja bila je u izgradnji 2013./2014. godine, a na njezinom je mjestu nekoć bila postaja Pionirske željeznice, koja je povezivala Studentski grad s Gradom mladih, Slanovcem i Markuševečkom Trnavom.

SRC Grana – Klaka Sportsko-rekreativni centar Grana – Klaka središnji je objekt za sport i rekreaciju naselja Klake i Studentskog grada. Izgradnja prve, sjeverne etape centra obavljena je 1970-ih godina, a nju čine tri nogometna terena, dva košarkaška i dva rukometna terena, atletska staza, street workout i dječji park, uz razne pomoćne građevine.

Tijekom 2000-ih godina građani su se više puta žalili na »derutno« stanje centra. Prema nekim izvorima, degradacija prostora odvila se nakon ukidanja zaštitarske službe koja je prethodno čuvala prostor, a pritužbe su došle i na račun nedostatka sanitarnog čvora te dotrajale sportske opreme. Zbog bojazni oko vandalizma je 2011. godine prekinuta i komunalna akcija za postavljanje reflektora, vrijedna 600 tisuća kuna (79,63 tisuće eura). Građani i predsjednik Vijeća Gornje Dubrave Mirko Varat za probleme su okrivili ustanovu Upravljanje sportskim objektima Zagrebačkog holdinga. Ustanova požalila na nedostatak sredstava za obnovu, ali prepreku su predstavljali i imovinsko-pravni problemi s dijelovima površine. U tom je razdoblju, prema navodima medija, oko 400 građana dnevno koristilo površine centra.

Obnova centra Prvi radovi na obnovi centra pokrenuti su na ljeto 2015. godine sredstvima iz gradskog proračuna, ukupno 6 milijuna kuna (796,34 tisuće eura). Tom se prilikom predvidjela umjetna trava na glavnom nogometnom terenu i obnova svlačionica, a najavljeni su i daljnji radovi 2016. Početak radova svečano je otvorio gradonačelnik Milan Bandić 7. rujna 2016. Godine 2017. dovršeni su i preostali radovi, vrijedni 11 milijuna kuna (1,46 milijuna eura): rekonstruirano je pomoćno nogometno igralište, sanirano igralište za mali nogomet te igralište za odbojku, postavljena nova ograda i zamijenjena javna rasvjeta, izgrađena nova kotlovnica i preuređena upravna zgrada. Uređene su pritom i pješačke staze, kao i odvodnja oborina i hidrantska mreža. Povodom svečanog otvorenja renoviranog centra 24. studenog, gradonačelnik Milan Bandić najavio je da će »do 2019. godine pripremiti […] projekt i otkupiti zemlju za gradnju bazena,« a predsjednik NK Dubrava Roko Ivanović da će u sljedećoj fazi uređenja obnoviti glavni teren i njegove tribine, koje su trebale dobiti 2000 mjesta i svlačionicu. Dovršetak atletske staze također je najavljen za nadolazeće tjedne.

Atletska staza dovršena je i ocijenjena izvrsnom, a 2021. centru su dograđena i skakališta za motku, strunjače za vis i kavez za bacanja. Ipak, Sportske novosti objavile su da objekti stoje gotovo neiskorišteni, posljedično tomu da nedostaju svlačionice, sanitarni čvor i prostorije za rekvizite; jedino ASK Sesvete i AK Zagreb povremeno su koristili teren zbog velikih nedostataka vlastitih terena. Iz grada Zagreba dobili su odgovor da terene koriste NK Dubrava Tim Kabel, KK Dubrava, AK Dubrava, RK Dubrava i OŠ Mate Lovraka, no novinar Vedran Božičević otkrio je da za AK Dubrava »nitko u hrvatskoj atletici nije čuo« te da ne postoji u registru HAS-a, zaključivši također da košarkaški i rukometni klub vrlo rijetko koriste teren te da objekti koje koristi NK Dubrava nisu dostupni nikome drugom. Predsjednik Zagrebačkog atletskog saveza izjavio je da su u tijeku dogovori s Gradskim uredom za obrazovanje, sport i mlade, s rješenjima za svlačionice i atletske sadržaje u izradi. Izbornik atletske reprezentacije Mladen Katalinić istaknuo je problem izgradnje atletske staze bez koordinacije s HAS-om.

Vijeće Vijeće mjesnog odbora sastoji se od 9 članova.

U mandat 2021. – 2025. godine izabrano je četiri zastupnika s liste Možema, dva zastupnika s liste HDZ-a i po jedan zastupnik s listâ SDP-a, Domovinskog pokreta i BM365.

U mandat od 2025. godine izabrano je četiri zastupnika s liste Možemo! i SDP, dva zastupnika s liste HDZ-a te po jedan zastupnik s listâ NL Servus Zagreb, Tomislava Jonjića i BUZ-a. Vijeće je konstituirano 15. srpnja 2025.

Izvori

Literatura

Kategorija:Gornja Dubrava (Zagreb) Kategorija:Naselja u Gradu Zagrebu