Ivan Vignjević (Zavalje kraj Bihaća, 1907. – Zagreb, 7. lipnja 1945.) bio je ustaški ratni zločinac, sudac Kotarskog suda u Kraljevini Jugoslaviji, nakon uspostave NDH imenovan je za predsjednika Pokretnog prijekog suda, krajem rata u svibnju 1945. s vojskom i državnim aparatom se povukao u Austriju, gdje su ga Britanci uhitili i izručili jugoslavenskim vlastima, da bi presudom Vojnog suda II. armije u Zagrebu od 6. lipnja 1945. u postupku vođenom protiv grupe dužnosnika bivše Vlade NDH predvođene osuđen zbog kaznenog djela veleizdaje, ratnog zločina i zločina protiv civilnog stanovništva na smrtnu kaznu.Stuparić, Darko (ur.), Tko je tko u NDH : Hrvatska 1941. - 1945., Minerva, Zagreb, 1997., str. 416.
Životopis Rođen je u obitelji Antuna i Fanike Vignjević (u nekim izvorima se spominje prezime Vidnjević) u mjestu Zavalje, pokraj Bihaća, gdje pohađa pučku (osnovnu) školu, a u samom gradu Bihaću završava realnu gimnaziju, da bi u Zagrebu upisao pravni studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirao, te je u doba Kraljevine Jugoslavije imenovan za suca Kotarskog suda u Zlataru.Stuparić, Darko (ur.), Tko je tko u NDH : Hrvatska 1941. - 1945., Minerva, Zagreb, 1997., str. 416.
Na početku Drugoga svjetskog rata, okupacijom Jugoslavije i uspostavom NDH imenovan je 24. lipnja 1941. predsjednikom Pokretnog prijekog suda, da bi do studenog 1941. dao osuditi više stotina osoba na smrt,Geoffrey P. Megargee, Joseph R. White, The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933. – 1945., Vol. III., Indiana University Press, 2018., str. 60 a do rujna 1942. dao je na smrt osuditi više od tisuću i dvijestotine osoba,Goldstein, Ivo, Goldstein, Slavko, Holokaust u Zagrebu, 2001., Novi liber, Zagreb, str. 275. dok su brojni građani bili uzimani kao taoci i strijeljani radi odmazde, kakve je naloge Vignjević izvršavao po uputi čelnika Ustaška nadzorna služba) Eugena Dide Kvaternika.Kovačić, Davor, Redarstveno-obavještajni sustav Nezavisne Državne Hrvatske od 1941. do 1945. godine, Zagreb, Hrvatski institut za povijest, 2009., str. 77, 207
Pred kraj rata, u svibnju 1945., s vojskom i državnim aparatom NDH povlačio se iz Zagreba, preko Slovenije u Austriju, gdje se namjeravao predati britanskim okupacijskim snagama, koje su ga uhitile 17. svibnja 1945. i izručile jugoslavenskim vlastima već 18. svibnja 1945. s grupom visokih dužnosnika NDH s obiteljima, da bi u Škofjoj Loki 26. svibnja 1945. dio dužnosnika odmah bio razdvojen od članova obitelji, koji su poput Grozde Budak po nekim navodima strijeljani u Crngrobu, dok su ovi po jedinicama KNOJ-a sprovedeni dalje u Ljubljanu na saslušavanje, odakle su ih sproveli u Zagreb, gdje je javni tužitelj Hrvatske Jakov Blažević 1. lipnja 1945. pred Vojnim sudom II. armije u Zagrebu podigao optužnicu br. K. 68/ 1945. protiv desetorice okrivljenih, i to redom pukovnika ustaške vojnice Jurja Juce Rukavine, zatim predsjednika Vlade NDH Nikole Mandića, ministara u Vladi NDH Julija Makanca, Nikole Steinfela i Pavla Cankija, doglavnika NDH Ademage Mešića, domobranskog generala Lavoslava Milića i glavara građanske uprave u Dalmaciji Bruna Nardellija i naposlijetku predsjednika PPS-a Ivana Vidnjevića (dalje protiv Mile Budaka i dr.).JONJIĆ, Tomislav i Stjepan MATKOVIĆ. "Presuda protiv Mile Budaka i družine pronađena je i objavljena." Društvena istraživanja 22, br. 2 (2013): 369-375.Slobodna Dalmacija, Ustaške i četničke zlikovce stigla je pravedna kazna - Vojni sud osudio na smrt D-ra Mulu Budaka, Jocu Rukavinu, Ivana Vignjevića, D-ra Julija Makanca, D-ra Nikolu Mandića, D-ra Pavla Cankija, Nikolu Steinfela i nekoliko zloglasnih četničkih funkcionara, God.3., Br. 167., 10. lipnja 1945., str. 2., Petrinović, Ivo, Mile Budak - Portret jednog političara (9): Pred partizanskim sudom, Slobodna Dalmacija, 11. siječnja 2003., God. 60., Br. 18655., str. 62.
Pred sudskim vijećem Vojnog suda II. armije u Zagrebu, u sastavu vijeća, predsjednik vijeća pukovnik Josip Hrnčević, članovi vijeća Gabrijel Divjanović i Vladimir Ranogajec, da bi se u jednom danu, 6. lipnja 1945., održala glavna rasprava, te je odmah proglašena osuđujuća presuda protiv Mile Budaka i dr., koja se imala izvršiti sutradan, dok se u predmetnom kaznenom postupku okrivljenom Vignjeviću stavljalo na teret da je u razdoblju od 24. lipnja 1941. do 9. svibnja 1945. na smrt osudio i ubio više tisuća muškaraca i žena, građana Demokratske Federativne Jugoslavije, stoga je Vignjević osuđen zbog kaznenog djela veleizdaje, ratnog zločina i zločina protiv civilnog stanovništva na smrtnu kaznu koja se imala izvršiti vješanjem, te trajan gubitak građanske časti i konfiskaciju cjelokupne imovine u korist Narodnooslobodilačkog fronta.Geiger, Vladimir et al, Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj : 1944.-1946.: dokumenti, Vol. 3., Zagreb, Hrvatski institut za povijest, 2008., str. 417 - 422.
Vidi još
Mile Budak Jakov Blažević
Izvori
Kategorija:Hrvatski pravnici Kategorija:Članovi ustaškog pokreta