Viktor Posarić (Zagreb, 1. kolovoza 1924. – Velika Mlaka, 20. kolovoza 1968.), bio je jugoslavenski partizan, načelnik Udbe i sekretar GSUP-a za Zagreb (1965. - 1966.).Radelić, Zdenko: Obavještajni centri, Ozna i Udba u Hrvatskoj (1942.-1954.) - Kadrovi, Hrvatski institut za povijest: Zagreb, 2019., str. 784.

Životopis Rođen je 1. kolovoza 1924., u Zagrebu, u obitelji Alojza i Jelke Posarić. U rodnom gradu završava pučku i građansku školu te se 1941. priključuje SKOJ-u,Zdunić, Drago, Žarić, Slobodan: Crvena Trešnjevka, Grafički zavod Hrvatske: Zagreb, 1982., str. 184, 240, 269. te je kao ilegalni aktivist na području Trešnjevke u subverzivno djelovao pod vodstvom Ivana Steve Krajačića. Zbog mogućnosti razotkrivanja od ustaša i Gestapoa, krajem 1942. napušta Zagreb te se priključuje partizanskim jedinicama, gdje je primljen za člana KPJ-a. U jedinicama NOVJ-a napredovao je od običnog borca 13. proleterske brigade, preko komesara i tajnika SKOJ-a u Žumberačkoj brigadi, komesara bataljuna, do pomoćnika šefa političke sekcije propagandnog odsjeka 34. brigade.

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata, tijekom 1946. godine prelazi u resor unutrašnjih poslova, točnije u Udbu, gdje je napredovao od načelnika Odsjeka u Udbi za grad Zagreb početkom 1950–ih, do dužnosti načelnika Udbe za grad Zagreb. Bio je i sekretar Gradskog sekretarijata unutarnjih poslova (GSUP-a) za Zagreb od 1965. do 1966., s dužnosti koje je smijenjen i umirovljen poslije Brijunskog plenuma na kojem je uklonjen Aleksandar Ranković.

Nakon što je tijekom 1965. preuzeo od Josipa Manolića dužnost sekretara GSUP-a za Zagreb, Posarić je s obzirom na iskustva isljeđivanja kulturnih djelatnika, uz Marijana Ofaka, tadašnjeg načelnika zagrebačke Udbe, zapovjedio i koordinirao uhićenja i isljeđivanja skupine studenata okupljene oko Anđelka Mijatovića, Vice Vukojevića, Ivana Gabelice, Brune Bušića i inih. Naime, t Udba je tu skupinu sumnjičila kako su prilikom obilježavanja dvadesete obljetnice Dana oslobođenja grada Zagreba, 8. svibnja 1965., s nebodera na Trgu bana Jelačića, tadašnjem Trgu Republike, bacili letke u kojima je među ostalim pisalo kako se ne radi o oslobođenju, već o „srbokomunističkoj okupaciji“ Zagreba, kao i čitave Hrvatske. Bušić, Bruno: Jedino Hrvatska: sabrani spisi, Ziral: Toronto, 1983., str. 253.

Posarić je u braku s Divnom Posarić (rođ. Nola, 1928. - 1998.) imao dvoje djece.

Poginuo je u automobilskoj nesreći 20. kolovoza 1968., u Velikoj Mlaki kraj Velike Gorice. Tom prilikom s Posarićem je smrtno stradao i Marijan Ofak, bivši dužnosnik Udbe.Stražimir, M., Popović, D., Gradska kronika - Teška nesreća kod Velike Gorice - U sudaru Renaulta i autobusa ZET-a, sinoć oko 23h poginuli su Viktor Posarić, bivši načelnik SUP-a Zagreb, i Marijan Ofak, bivši načelnik UDB za Baniju, Večernji list, 21. kolovoza 1968., str. 10.

Pokopan je 23. kolovoza 1968., na zagrebačkom Mirogoju, uz vojne i policijske počasti.

Bio je odlikovan Ordenom za hrabrost, ordenom Zasluga za narod, Partizanskom zvijezdom te je bio nositelj Partizanske spomenice 1941. godine.

Povezani članci

Josip Boljkovac Marijan Kraljević King Milivoj Kujundžić Zdravko Mustač Josip Perković

Izvori

Kategorija:Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj