mini|220px|Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas.

Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.) bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske. Proglašen je za počasnog građanina Grada Zagreba.

Životopis Tadija Smičiklas rođen je u Reštovu 1843. godine. Školovao se u obližnjim Sošicama, nakon čega je pohađao Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1863. godine.HRT Tadija Smičiklas - hrvatski povjesničar (pristupljeno 4. lipnja 2016.)Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., U Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu na Gornjem gradu je primljen, ali je maturirao kao laik, jer je napustio sjemenište da bi se posvetio profesorskom zvanju. Od 1863. do 1864. godine bio je profesorom povijesti i hrvatskog jezika u osječkoj gimnaziji. 1864. godine studirao je povijest i zemljopis u Pragu, a 1865. povijest u Beču. Diplomirao je povijest na Sveučilištu u Beču 1869. godine.

Nakon studija bio je profesorom povijesti i hrvatskoga jezika na riječkoj gimnaziji (1870. – 1873.), a od 1873. do 1881. godine bio je profesorom na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu.Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 898., 1882. godine postao je redovitim profesorom na Katedri hrvatske povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Godine 1883. izabran je redovitim članom JAZU.Matica hrvatska: Autori. Tadija Smičiklas , pristupljeno 4. siječnja 2016.‎ Studijske godine 1886./87. bio je dekan Filozofskoga fakulteta, a odmah potom izabran je i za rektora hrvatskoga sveučilišta u Zagrebu (1888. – 1898.). Od 1875. godine odbornikom je Matice hrvatske, a 1889. – 1891. i njezinim predsjednikom. Zajedno s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim založio se 1874. godine za preimenovanje Matice ilirske u Maticu hrvatsku. Godine 1900. izabran je za predsjednika JAZU i na tom položaju ostao je do smrti. Umirovljen je 1905. godine, na vlastitu molbu.

Smičiklas je bio izuzetno štovan u svim staležima društva i kao veliki domoljub i kao sjajan znanstvenik. Kako je bio neženja često se kod njega skupljala intelektualna zagrebačka (i hrvatska) elita.

Umro je u Zagrebu, 8. lipnja 1914. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.Gradska groblja Zagreb - S, pristupljeno 4. siječnja 2016.‎

Politička djelatnost Pripadao je Neodvisnoj narodnoj stranci. U dva mandata bio je zastupnikom Neodvisne narodne stranke u Hrvatskome saboru (1884. – 1887. i 1897. – 1902.). Protivio se agresivnoj provedbi i promidžbi madžaronske politike u Hrvatskoj. Bio je pristaša i štovatelj Račkoga i Strossmayera, a njegovi zastupnički govori u Hrvatskom saboru imali su velikoga odjeka. Tako je 1891. godine u Saboru izjavio: "Mi hoćemo da nezavisna Hrvatska ima onaj položaj u monarhiji, koji imade i Ugarska". Također su glasoviti njegovi govori protiv bana Khuena povodom "arhivske afere" (otuđenja velikoga dijela hrvatske arhivske građe i njezina premještaja u Budimpeštu), te je učestalo tražio da se "komorski spisi" vrate u Zagreb.

Znanstvena djelatnost Znanstveni ugled učvrstio je objavljivanjem, u deset knjiga, velike zbirke hrvatskih pravnih tekstova od samih početaka, Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae.

Poviest hrvatska koju je izdao je u dvije knjige (prvi dio izlazi u Zagrebu 1882. godine,Matica hrvatska: knjige: Tadija Smičiklas. Poviest hrvatska I. Dio I. Od najstarijih vremena do godine 1526. , pristupljeno 4. siječnja 2016.‎ a drugi dio 1879. godine,Matica hrvatska: knjige: Tadija Smičiklas. Poviest hrvatska II. Dio drugi od godine 1526-1848. , pristupljeno 4. siječnja 2016.‎ dakle, obrnutim redoslijedom) prva je cjelovita sinteza povijesti hrvatskoga naroda koja je izuzetno mnogo podigla nacionalni osjećaj kod Hrvata.

Djela Nepotpun popis

Život i djela Vjekoslava Babukića, Zagreb, 1876. Poviest hrvatska. Po vrelih napisao Tade Smičiklas. Dio drugi. Od godine 1526-1848., Matica hrvatska, Zagreb 1879. Poviest hrvatska. Po vrelih napisao Tade Smičiklas. Dio I. Od najstarijih vremena do godine 1526., Matica hrvatska, Zagreb, 1882. Obrana i razvitak hrvatske narodne ideje od 1790. do 1835., Rad JAZU, sv. 80, Zagreb, 1885. Govor Tadije Smičiklasa držan u saborskoj sjednici dne 3. listopada 1885: (po stenografičkih bilježkah), Zagreb, 1885. O postanku Gundulićeva "Osmana": u slavu njegove tristogodišnjice govorio prigodom svoje inštalacije za rektora Hrvatskoga sveučilišta g. 1887-8 Tade Smičiklas, Zagreb, 1887. Dvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije, 2 sv. (Dio 1: Slavonija i druge hrvatske zemlje pod Turskom ; Rat oslobodjenja; Dio 2: Spomenici o Slavoniji u XVII. vijeku: (1640-1702.): u prilogu karta Slavonije u vrijeme požarevačkog mira), JAZU, Zagreb, 1891. Život i djela Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Zagreb, 1892. Spomen knjiga Matice Hrvatske, Matica hrvatska, Zagreb, 1892. (suautor Franjo Marković)Katalog Knjižnica grada Zagreba: Matica hrvatska od godine 1842. do 1892. : spomen knjiga : sa dvanaest slika i jednim snimkom rukopisa / napisali Tade Smičiklas i Franjo Marković , pristupljeno 4. siječnja 2016.‎ Ivan Mažuranić, Izdanje Matice hrvatske, Zagreb, 1892. Život i djela dra. Franje Račkoga, JAZU, Zagreb, 1895. Govor Tadije Smičiklasa u Hrvatskom saboru u adresnoj debati dne 25. kolovoza 1897, Zagreb, 1897. Nacrt života i djela biskupa J. J. Strossmayera i izabrani njegovi spisi: govori, rasprave i okružnice: napisao i sabrao Tade Smičiklas, JAZU, Zagreb, 1906.

Priznanja Bio je počasnim građaninom Zagreba, Varaždina i Karlovca. Sveučilište u Zagrebu svoj je prvi počasni doktirat dodijelilo Tadiji Smičiklasu 1913. godine

Izvori

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta Tadija Smičiklas Tade Smičiklas: Poviest hrvatska, I. dio Tade Smičiklas: Poviest hrvatska, II. dio Tadija Smičiklas: Dvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije Tade Smičiklas: Život i djela dra. Franje Račkoga Tade Smičiklas: Život i djela Vjekoslava Babukića Tade Smičiklas i Franjo Marković: Spomen knjiga Matice hrvatske

Kategorija:Hrvatski povjesničari Kategorija:Predsjednici Matice hrvatske Kategorija:Rektori Sveučilišta u Zagrebu Kategorija:Akademici HAZU Kategorija:Hrvatski političari do 1918. Kategorija:Hrvatski pravaški pokret Kategorija:Hrvatski publicisti