+Velike lože u Srbiji Velike lože Broj ložaRegularna velika loža Srbije63Velika nacionalna loža Srbije32 Veliki orijent Francuske14Velika loža Srbije (2015.)8Liberalna velika loža Srbije6Velika loža Srbije (1990.)4Velika ženska loža Srbije4Velika masonska loža Srbije3 Veliki orijent Slovenije1 Francuska federacija "Le Droit Humain"1Tradicionalna velika masonska loža Srbije3Velika loža Balkana 3
Slobodno zidarstvo u Srbiji djeluje od druge polovice 18. stoljeća. Prvu srbijansku ložu osnovali su 1785. godine u Petrovaradinu, pored Novog Sada, vojni časnici koji su služili u toj pukovniji. Prvo povezivanje više loža u jednu slobodnozidarsku organizaciju bilo je 1912. godine formiranjem Vrhovnog savjeta Škotskog reda Srbije.
Danas u Srbiji djeluje regularna, nazvana Regularna velika loža Srbije, i preko 20 liberalnih, odnosno kontinentalnih, velikih loža. Također, inozemne nadležnosti, poput Velikog orijenta Francuske, imaju svoje lože u Srbiji. U nacionalnom registru udruga upisano je preko 40 udruga vezanih za slobodno zidarstvo.
Povijest U sjevernom djelu Srbije, pod upravom Ugarskom upravom, osnovana je časnička Loža "Poštenje" 1785. godine u Petrovaradinu. Godine 1795. godine carskim dekretom car Franjo II. zabranjeno je slobodno zidarstvo u čitavoj Habsburškoj Monarhiji, a time i u sjevernom djelu Srbije. U drugom, južnom djelu današnje Srbije a tadašnjem Smederevskom sandžaku, 1790. godine formirana je loža nepoznatog imena u Beogradu koja je radila svega nekoliko godina.
U Beogradu je 1842. godine osnovana Loža "Ali Koč" (turs. Ali Koç Locası) pod zaštitom turske velike lože i ona je 1851. imala 204 člana. Radila je do 1862. godine. Godine 1878. godine došlo je do potpunog oslobođenja Srbije od Osmanskog Carstva, a tokom ovih oslobodilačkih ratova, u Srbiji je bilo puno dobrovoljaca iz Italije koji su pomogli osnivanje Lože "Svjetlost Balkana" 1876. godine pod zaštitom Velikog orijenta Italije.
Nakon Austro-ugarske nagodbe ponovo započinje slobodan rad loža slobodnih zidara na sjeveru Srbije. Pod zaštitom Velikog orijenta Ugarske osnovane su Loža "Jednakost" br. 6 u Vršcu (1870.), Loža "Do stijene istine" br. 19 u Beloj Crkvi (1873.), Loža "Tales" br. 24 u Zrenjaninu (1875.) i Loža "Libertas" br. 26 u Novom Sadu (1876.). Sve su ove lože prestale s radom do 1883. godine. Kasnije su pod zaštitom Velike simboličke lože Ugarske osnovane su i Loža "Stella Orientalis" u Zemunu (1890.) koja se nakon sedam godina seli u Pančevo, Loža "Pobratim" u Beogradu (1891.), Loža "Filantropija" u Somboru (1897.), zatim Loža "Aurora" u Vršcu (1905.), Loža "Budućnost" u Somboru (1908.) i Loža "Stvaranje" u Subotici (1910.).
Srbija je 1882. godine proglašena kraljevinom i u njoj su pod zaštitom Velikog orijenta Italije osnovane Loža "Srpska zadruga" i Loža "Sloga, rad i postojanstvo", ali i pod zaštitom Velike simboličke lože Ugarske Loža "Nemanja" u Nišu (1892.). Tada dolazi do vidljivog uspona slobodnog zidarstva u Kraljevini Srbiji. Godine 1894. godine predsjednik Vlade Srbije Svetomir Nikolajević postaje slobodni zidar. Kasnije je u Beogradu Veliki orijent Francuske osnovao Ložu "Ujedinjenje" (1909.), dok je Velika loža Hamburga osnovala Ložu "Šumadija" (1910.).
mini|170px|desno|Industrijalac i guverner središnje banke Đorđe Weifert (1850. – 1937.) bio je dugogodišnji veliki majstor i veliki zapovjednik. Prvo udruživanje beogradskih ali i srbijanskih loža dolazi 1912. godine kada tri lože ("Sloga, rad i postojanstvo", "Pobratim" i "Šumadija") formiraju Vrhovni savjet Škotskog reda Srbije, dodatno tijelo koje upravlja Škotskim obredom, a ne jednu veliku ložu kako je uobičajeno.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata i uspostavom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca uspostavlja se jedinstvena slobodnozidarska jurisdikcija na području kraljevine 1919. godine formiranjem Velike lože Srba, Hrvata i Slovenaca "Jugoslavija" sa sjedištem u Beogradu. Ovu veliku ložu formirale su lože iz Vrhovnog savjeta Srbije i hrvatske Velike lože "Ljubav bližnjega". Pod zaštitom Velike lože "Jugoslavija" su tijekom 1920-ih u Beogradu osnovane četiri lože: "Istina" (1920.), "Preporod" (1925.), "Dositej Obradović" (1925.), "Maksim Kovalevski" (1926.), kao i Loža "Mitropolit Stratimirović" u Novom Sadu (1924.). U 1931. godini osnovana je Loža "Vojvodina" u Petrovgradu (današnji Zrenjanin). U razdoblju prije Drugog svjetskog rata, knez Pavle Karađorđević, kao slobodni zidar, bliski rođak i predstavnik Velike lože "Jugoslavija", prisustvovao je postavljanju princa Georga, vojvode od Kenta, u srpnju 1939. godine za velikog majstora Ujedinjene velike lože Engleske. Tih godina osnovane su i Loža "Banat" u Pančevu (1937.) te Loža "Čovječnost" u Beogradu (1940.). Međutim, politička situacija u Europi dovela je do gašenja loža, uključujući i Veliku ložu "Jugoslavija" do kraja 1940. godine. Nakon rata, u razdoblju socijalističke Jugoslavije (1945. – 1990.), organizirano slobodno zidarstvo je bilo zabranjeno.
Obnova djelovanja srpskih slobodnih zidara započela je s demokratskim promjenama kada su stvoreni uvjeti za njihov rad. U ožujku 1989. godine registriraju se tri lože u Beogradu: "Pobratim", "Sloga, rad i postojanstvo" i "Maksimilijan Vrhovac". Ubrzo dolazi i do unošenja svjetla u Veliku ložu Jugoslavije u lipnju 1990. godine kojeg unose Ujedinjene velike lože Njemačke. Razna dešavanja, nesigurnosti i pritisci vlasti doveli su do toga je godišnja skupština održana je izvan SR Jugoslavije, u Italiji, u Riminiju u ožujku 1993. godine kada je velika loža i promijenila naziv u Regularna velika loža Jugoslavije. Od tada započinje dalji rast i razvoj slobodnog zidarstva. Godine 1997. iz Velika loža Jugoslavije izdvaja se i Velika nacionalna loža Jugoslavije koju priznaje Velika loža Francuske. Međutim, Regularna velika loža Jugoslavije je 2002. godine dobila priznanje Ujedinjene velike lože Engleske kao regularna velika loža čime je potvrđen njezin autoritet.
Nakon raspada državne zajednice Srbije i Crne Gore 2006. godine sve velike lože usklađuju svoje nazive s nazivom novoformirane države Srbije.
Regularna velika loža Srbije je 2026. organizirala "Međunarodni masonski mirovni kongres" u Beogradu povodom 100. obljetnice mirovnog skupa 1926. kada su se prvi put posle Velikog rata zagrlili po jedan njemački i francuski slobodni zidar.
Regularna velika loža mini|desno|145px|Regularna velika loža Srbije
Regularna velika loža Srbije (srp. Регуларна велика ложа Србије), – Regularna velika loža Srbije (Регуларна велика ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17607928 od 1. lipnja 1993. godine sa sjedištem na adresi Kursulina 35, Općina Vračar, Beograd. skraćeno RVLS, je regularna srbijanska velika loža osnovana 1993. godine u Riminiju, Italija, pod nazivom Regularna velika loža Jugoslavije (RVLJ). Ima preko 2.000 članova u preko 60 loža u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Subotici, Zrenjaninu, Vršrcu, Smederevu, Kragujevcu, Zaječaru, Srijemskoj Mitrovici, Ćupriji i Valjevu, a jedna loža se nalazi u Kosovskoj Mitrovici, Kosovo. U Beogradu rade i dvije lože na stranim jezicima, na engleskom i na njemačkom jeziku.
Ovu veliku ložu kao regularnu priznaju Ujedinjena velika loža Engleske te druge dvije matične velike lože – Velika loža Irske i Velika loža Škotske. Engleska velika loža priznala ju je 2002. godine.
Godine 2006. izdvojile su se tri lože s područja novoformirane Crne Gore i formirale Veliku ložu Crne Gore koja je također regularna.
Regularna velika loža Srbije je posljednjih godina predvodi u prihvaćanju članova iregularnih i nepriznatih organizacija u svoje članstvo. Tako je u prosincu 2022. godine u jednom danu ovoj velikoj loži pristupilo oko 300 članova iz drugih organizacija. Pored toga, u srbijanskom registru udruga upisane su još tri paramasonske organizacije, uključujući "Regularnu veliku ložu Srbije, Beograd", čiji sam naziv podsjeća na naziv ove regularne velike lože.
Tradicionalne velike lože
U Srbiji danas djeluje preko 15 drugih velikih loža tradicionalnog ustroja. Regularna velika loža Srbije je jedina regularna velika loža.
Osnovane 1990-ih Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije (srp. Велика ложа старих и прихваћених слободних зидара Србије) – Velika loža Jugoslavije, danas pod nazivom Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije (Велика ложа старих и прихваћених слободних зидара Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 07551525 od 7. srpnja 1990. godine sa sjedištem na adresi Mačvanska 42, Općina Vračar, Beograd. je velika loža koja je osnovana 1990. godine u Beogradu kao "Velika loža Jugoslavije". Danas ima četiri lože pod svojom pokroviteljstvom. Najstarija je velika loža na području Srbije, ali i prva osnovana na području socijalističke Jugoslavije. Prvi veliki majstor bio je Zoran Nenezić. Iz ove velike lože proizašle su danas dvije najveće velike lože u Srbiji, Regularna velika loža Srbije (1993.) i Velika nacionalna loža Srbije (1997.)
Velika nacionalna loža Srbije (Велика национална ложа Србије), – Velika nacionalna loža Srbije (Велика национална ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17704974 od 14. studenog 2007. godine sa sjedištem na adresi Ul. svetog Nikole 29а, Općina Zvezdara, Beograd. skraćeno VNLS, je velika loža osnovana 1997. godine u Beogradu kao "Velika nacionalna loža Jugoslavije". Od 2003. do 2006. godine djelovala je pod nazivom "Velika nacionalna loža Srbije i Crne Gore". Ima 32 lože smještenih u Beogradu, Nišu, Jagodini, Knjaževcu, Kragujevcu, Kruševcu, Novom Sadu, Požarevcu, Srijemskoj Mitrovici, Šabcu, Valjevu, Vrbasu i Zaječaru. Također, ima lože u Bijeljini i Banjoj Luci (BiH) te Podgorici (Crna Gora). Godine 2000. je bila suosnivač međunarodnog CIGLU-a, saveza velikih loža koje rade po Drevnom i prihvaćenom škotskom obredu.
Osnovane 2000-ih Velika masonska loža Srbije (Велика масонска ложа Србије), – Velika masonska loža Srbije (Велика масонска ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17749838 od 24. ožujka 2009. godine sa sjedištem na adresi Balkanska 21, Općina Stari Grad, Beograd. skraćeno VMLS, je velika loža osnovana je 2006. godine u Beogradu pod nazivom "Velika ujedinjena loža Srbije" (VULS) od loža koje su napustile Regularnu veliku ložu Jugoslavije i Veliku nacionalnu ložu Srbije i Crne Gore kao i od bivših članova Velike lože Jugoslavije. Naziv su promijenili 2008. godine. Pod svojom zaštitom ima tri lože u Beogradu. Članica je međunarodnog saveza velikih loža CGLEM.
Ujedinjene velike lože Srbije (Уједињене велике ложе Србије), – Ujedinjene velike lože Srbije (Уједињене велике ложе Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17714058 od 18. svibnja 2007. godine sa sjedištem na adresi Terazije 5, Općina Stari Grad, Beograd. skraćeno UVLS, je velika loža osnovana 2007. godine u Beogradu od članova koji su se izdvojili iz Velike ujedinjene lože Srbije (VULS). Na vrhuncu svog rada ova velika loža je imala oko 500 članova okupljenih u preko 20 loža u Beogradu, Novom Sadu, Loznici, Somboru, Nišu, Kruševcu, Ćupriji i Zrenjaninu. Godine 2015. je doživljava veliku krizu u kojoj dolazi do smjene dva velika majstora. Primarni obred ove velike lože je Yorčki obred. Godine 2014. su osnovali Veliki kapitel kraljevskog luka Srbije.