Kara-Bogaz-Gol ("jezero crnog tjesnaca"), Garabogazköl ili Garabogazköl Aylagy ("zaljev jezera crnog tjesnaca") je plitka, vrlo slana laguna u blizini Kaspijskog mora u sjeverozapadnom Turkmenistanu. Laguna ima varijabilnu površinu, obično oko 18,000 km2. Od Kaspijskog jezera ga odvaja uski, stjenoviti greben koji ima vrlo uski otvor kroz koji vode Kaspijskog jezera teku u njega. Vjerojatno postoji podzemni tok vrlo slane vode kada je zimi isparavanje manje. Volumen lagune fluktuira sezonski, što je naglašeno njenim jezercima za isparavanje soli i sezonski suhim slanim ravnicama.
U blizini se nalazi grad Garabogaz, oko 50 km (31 mi) sjeverno od kanala između glavnog Kaspijskog bazena i lagune Garabogazköl.
Etimologija Vodeno tijelo je dobilo ime po obližnjem gradu Garabogazu. Ime je izvorno primijenjeno na uski tjesnac koji povezuje zaljev s Kaspijskim jezerom. Voda u tjesnacu, nazvana "grlo" (), je bila tamniji od vode s obje strane, pa je nazvan "tamnim" ili "crnim" (), dakle garabogaz. S vremenom je to ime primijenjeno na sam zaljev i naposljetku na grad.
Slanost Salinitet lagune je u prosjeku oko 35%, u usporedbi s 1,2% u Kaspijskom moru i između 3% i 4% u oceanima diljem svijeta. Zbog iznimno visoke slanosti, usporedive s Mrtvim morem, ima malo ili nimalo morske vegetacije. Lokalno stanovništvo vadi velike naslage evaporita koje se većinom sastoje od soli na južnoj obali od 1920-ih, no 1930-ih je ručno sakupljanje prestalo i industrija se pomaknula na sjeverozapad u svoje današnje središte u blizini Garabogaza. Od 1950-ih nadalje, podzemna se voda crpila s razina nižih od samog zaljeva, dajući vrjednije vrste soli. Godine 1963. u Garabogazu je započela izgradnja modernog pogona za povećanje proizvodnje slanih proizvoda tijekom cijele godine, neovisno o prirodnom isparavanju. Izgradnja tvornice završena je 1973. godine.
U ožujku 1980. radnici su blokirali Kaspijsku vezu zbog zabrinutosti da isparavanje ubrzava pad u Kaspijskom moru. Rezultirajuća "zdjela soli" uzrokovala je raširene probleme raspršivanja soli zrakom,Micklin, Philip P. Environmental Resources and Constraints in the Former Soviet Republics (1994). The National Council for Soviet and Eastern European Research. Page 9. navodno trovajući tlo i uzrokujući zdravstvene probleme stotinama kilometara niz vjetar prema istoku.
Potpuno isparavanje Godine 1984. jezero je potpuno presušilo. U lipnju 1992., kada je razina Kaspijskog mora ponovno porasla, barijera je uklonjena po nalogu turkmenistanskog predsjednika Saparmurata Niyazova, čime je Kaspijska voda ponovno napunila lagunu.
U popularnoj kulturi Laguna je tema knjige Kara-Bugaz ruskog pisca Konstantina Paustovskog iz 1932. godine. U njemu hvali osnivanje lokalne industrije soli od strane sovjetske vlade 1930-ih.Konstantin Paustovsky (1977). The Black Gulf. Westport, Conn. : Hyperion Press. .
Godine 1935. filmski redatelj Aleksandr Razumni snimio je film Kara-bugaz (Kara-Bugaz) temeljen na Kara-Bugazu Paustovskog, s glazbom Mihaila Ipolitova-Ivanova.
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Zaljevi Kaspijskog jezera Kategorija:Vodene mase u Turkmenistanu Kategorija:Zaljevi u Aziji