Ada Ciganlija izduženi je riječni otok na Savi u Beogradu koji je nasipavanjem pretvoren u poluotok. Ime je i za gradski park i susjedno Savsko jezero, koje je nastalo pregrađivanjem Save i plaže na jezeru. Nalazi se u općini Čukarica, a njom upravlja JP „Ada Ciganlija”.
Površina poluotoka je 8 km², a osim Savskog jezera, na njemu se nalazi i prirodno jezero Ada Safari.
U prošlosti je Ada Ciganlija bila daleka periferija Beograda, a na značaju je dobivala samo u vrijeme ratova, tijekom kojih su se na njenom prostoru odvile mnoge bitke. Tijekom opsade Beograda 1789. godine, na ovom se prostoru nalazio najveći logor austrijske vojske. Adu Ciganliju je 1821. knez Miloš Obrenović proglasio državnim dobrom, a od 1920. do 1956. godine na njoj se nalazio zatvor, poznat po izvršenju smrtnih kazni.
Ugostiteljsku ponudu poluotoka čini više od 70 restorana i kafića i desetine splavova, a neki od njegovih simbola su sudački toranj, vodeni gejzir, kamene skulpture i Most na Adi.
Ada Ciganlija je staništem velikog broja ptica, 450 vrsta biljaka, 94 vrste kukaca i 250 vrsta gljiva, čiji je ekosustav na poluotoku zaštićeno zakonom.
Svoj današnji oblik, Ada Ciganlija dobila je 25.svibnja 1959. godine, zbog čega se ovaj dan slavi kao „Dan Ade Ciganlije”. Do tada je njena sjeverna strana, danas poznata kao „novobeogradska strana” bila livada.
Savsko jezero svojim položajem, kvalitetom vode, opremljenošću objekata i dužinom staza vrlo je pogodno za razne sportske aktivnosti na mirnim vodama, poput plivanja, veslanja, kajaka, vaterpola, skokova u vodu, jedrenja na dasci i drugih sportova, te je ovdje održano više svjetskih i domaćih prvenstava.
Danas je Ada Ciganlija najveći sportski, rekreativni, kulturni i zabavni centar u Beogradu, koji u svojoj ponudi sadrži preko 50 otvorenih sportskih igrališta i izuzetno je popularno višefunkcionalno rekreacijsko područje Beograda, poznato po svojim plažama i sportskim objektima. Godišnje se na Adi Ciganliji održi preko 300 manifestacija, a prosječno tijekom godine posjeti ju oko četiri milijuna posjetitelja. Zbog svoje se popularnosti Ada Ciganlija često u žargonu naziva beogradskim morem, što je službeno prihvaćeno kao reklamni slogan 2008. godine i stilizirano kao More BeogrADA.
Adom Ciganlijom danas upravlja općinska uprava preko Javnog poduzeća „Ada Ciganlija”, koji održava terene rekreativnih površina, plažu i jezero Sava, a odgovorna je i za čistoću i javnu sigurnost.
U prosincu 2023. godine, Ada Ciganlija je proglašena „predjelom izuzetnih odlika Srbije”.
Geografija mini|300px|Pogled na Adu Ciganliju iz zraka. mini|300px|Jedan od ulaza na poluotok Geografski položaj i lokacija
Na južnoj obali rijeke Save u neposrednoj blizini ušća Save u Dunav na udaljenosti od 4 km od centra Beograda, nalazi se nekadašnji otok, danas poluotok Ada Ciganlija. Obrasla listopadnom šumom, Ada je najveće i najposjećenije izletište, kupalište i odmaralište stanovnika Beograda. Nalazi se u općini Čukarica, sa sjeverne strane preko Save graniči s Novim Beogradom i umjetnim poluotokom Mala Ciganlija, a između novobeogradskih blokova i Ade Ciganlije nalazi se otok Ada Međica. S južne strane poluostrva smješteno je Banovo brdo i Čukarička padina, s istočne naselje Senjak, a sa zapadne strane šuma i naselje Makiš.
Donji i gornji nasip na rukavcu rijeke Save izgrađeni su 1967. godine, pa je tako formirano jezero dugačko 4,2km, prosječne širine 200 m i dubine 4 do 6 m. Savsko jezero, nekada dio rijeke Save, pretvoreno je u jezero izgradnjom dviju brana, a preostali dio na sjeveroistoku pretvoren je u Čukarički zaljev. U ljetnim mjesecima broj dnevnih posjetitelja penje se na 300 000 koji dolaze zbog kupanja i rekreativnih sportskih aktivnosti. Ukupna površina Ade Ciganlije i akvatorija iznosi 800 hektara, a sama ada dugačka je 6,3 km i široka oko 700 m.
Morfološki oblici, nastali od aluvijalnih nanosa Save, formiraju depresije i nabore izduženog oblika, dubine najviše do 1,5 m. U depresijama je voda duže stagnirala nego u drugim dijelovima otoka. Na analiziranom prostoru, prirodno stanje režima poplavnih i podzemnih voda jasno je ukazivalo da je minimalna visinska razlika značila vrlo velike razlike u dužini stagniranja vode: od 20 dana (izohipsa 73,5 m nadmorske visine) do 170 dana (izohipsa 70,5 m n.v), te je tako omogućila ekološki uvjetovani čitav niz tipova zemljišta i biljnih zajednica. Reljef Ade Ciganlije oblikovan je djelovanjem tekuće vode (radom riječne erozije), akumulacije i odnošenjem zemljišta. Prvobitno je bio obrastao hidrofilnom vegetacijom, no kasnije se u uvjetima manje vlažnog staništa odnosno hidrotehničke sanacije otoka izvorna vegetacija povukla i danas je prisutna na manjoj površini.
Antropogeni utjecaj na Adi Ciganliji izmijenio je prirodni režim poplavne i podzemne vode i njihov dominantan utjecaj na druge karakteristike staništa. Izgradnjom protupoplavnog nasipa, podizanjem gornje i donje pregrade na jednom kraku rijeke Save (formiranjem Savskog jezera) i drugim zemljanim radovima spriječeno je prirodno plavljenje otoka.
Klima Prosječna godišnja temperatura zraka na poluotoku je 12,5 °C, a prosjek u vegetacijskom razdoblju je 19,2 °C. Tijekom najtoplijeg mjeseca srpnja prosječna temperatura iznosi 23 °C, a u siječnju, koji je najhladniji mjesec, iznosi 1,4 °C. Prosječna količina padalina iznosi 690,9 mm, a tijekom vegetacijskog razdoblja 391,9 mm.
Kombinacijom nekoliko čimbenika na Adi Ciganliji se razvila posebna mikroklima. Zbog njezinog položaja između rijeke, umjetnog jezera, nekoliko otoka i šumovitog područja, vlažnost zraka povećava se u odnosu s ostatkom grada, što pridonosi smanjenju visokih temperatura grada Beograda tijekom sezone.
Savsko jezero
desno|mini|Panorama Savskog jezera Savsko jezero je blago povijenog lučnog oblika, površine oko 0,9 km2, prosječne dubine oko 3 m, a obujam mikroakumulacije iznosi 4 000 000 m³. Prosječna širina jezera je oko 250 m, dok je dužina jezera 4,4 km. Jezero je fizički podijeljeno na dva dijela, u južnom dijelu se nalazi taložnik (preko kojeg se jezero snabdjeva vodom) površine 181 000 m²,a na sportsko-rekreativni dio jezera otpada 785 000 m². Dno Savskog jezera je veoma raznoliko. Priobalni dijelovi jezera su šljunkoviti dok je u ostalom dijelu ono muljevito-pjeskovito i muljevito-glinastog karaktera. Prema konzistenciji, dno jezera razlikuje se od rastresitog do čvrstog.Janković M.M, Jaković I.M, Prilog poznavanju i rešavanju problema eutrofizacije i zarašćivanja Savskog jezera (Ada Ciganlija) kod Beograda, Glasnik instituta za botaniku i botaničke bašte Univerziteta u Beogradu, Tom XVI, 1-42
Temperatura vode je uglavnom ujednačena, maksimalna razlika temperature na površini jezera i pri dnu iznosi oko 1,4 °C. Tijekom ljetnih mjeseci temperatura vode doseže 27 °C, što je čini veoma pogodnom za kupanje. Tijekom zime, jezero je često zaleđeno, a led može doseći debljinu i do 30 cm. Prozirnost vode kreće se od 0,8 m tijekom sezone kupanja, do 4,7 m tijekom proljetnih mjeseci. Voda jezera je bazična (pH 8,2 – 8,72)Blaženčić J., Florističke karakteristike makrofitske vegetacije Savskog jezera kod Beograda, Glasnik instituta za botaniku i botaničke bašte Univerziteta u Beogradu, Tom XXIX, 167-173 Savsko jezero poznato i kao Ada, nastalo je iz desnog rukavca Save izgradnjom dvije brane u blizini sjevernog i južnog kraka otoka 1967. godine. Dugačko je 4,2 km, prosječne širine 200 m i dubine od 4 do 6 m. Obuhvaća površinu od 0,86 km² i nalazi se na nadmorskoj visini od 78 m, jednoj od najnižih na području Beograda. Područje 7 km obale s obje strane poluotoka pretvoreno je u šljunkovitu plažu. Voda redovno dostiže 24 °C tijekom ljeta.
Sinonimi za Savsko jezero u promotivnim kampanjama jesu „Beogradsko more“, „More Beograda“ i „Jezero Ada Ciganlija“.
Obje brane omogućavaju protok vode kroz cijevi i pumpe. Na taj način, glavno tijelo jezera povezano je s manjim vodenim tijelom na jugozapadu, koje je od rijeke odvojeno trećom branom. Ovo maleno „tampon” jezero koje se naziva depozitar koristi se kao pročistač za vode Savskog jezera i gradskih vodovoda, koji također koriste ovu vodu. Filtrirana voda se neprestance upumpava u jezero dok se istovremeno na sjeverozapadu voda crpi putem električnih pumpi preko druge brane u Čukarički zaljev. Na ovaj se način stvara umjetni protok vode kroz jezero. Iz razloga što se voda koristi i za piće i kao sanitarna voda, jezero je pod strogom zaštitom. Na dnu jezera nalazi ee vegetacija koji čisti vodu vezivanjem fosfora, dušika i prljavštine. Korištenje motornih čamaca strogo je zabranjeno na jezeru.
Na Savskom jezeru nalazi se zabavni grad na vodi, kod betonskih tribina u blizini "Okruglog kupatila", a otvoren je tijekom sezone kupanja. Godine 2018. na Adi Ciganliji je postavljen još jedan zabavni park.
Najčešće ribe u jezeru su šaran i amur, ali se može naći i veliki autohtoni som, težak preko 100 kg. U ožujku 2019. godine u jezeru je uhvaćen som dugačak 2 m. Somovi ove veličine su rijetkost i kako je propisano zakonom, nakon ulova vraćaju se u jezero. Ronioci su u više slučaja prijavili pojavu somova ove veličine, no oni leže na dnu jezera ne plivajući na površinu.
U jezeru je popisano 25 vrsta riba, poput šarana, štuke, smuđa, deverike, bucova, grgeča, terpana, babuške i sunčanice. Jezero takođet nastanjuju riječni rakovi i krabe, koje su u jezero vjerojatno pustili vlasnici koji su ih držali u akvarijima.
Jezero nastanjuju i slatkovodne meduze. Prvi primjerci u jezeru otkriveni su 1994. godine, a osim u Savskom jezeru, u Beogradu se mogu naći i u Dunavu.
U makrofitskoj vegetaciji Savskog jezera dominantnu ulogu imaju vaskularne biljke, a sporadično se mogu pojaviti makroskopske končaste alge Charophyta. Flora Savskog jezera ima značajnu ulogu u pročišćavanju vode.
Plaža oko Savskog jezera je u cjelosti uređena i opremljena infrastrukturnim objektima, te je jedna od najvećih i najljepših plaža na umjetnm jezerima u Europi. Voda Savskog jezera je toplija i čišća od okolne riječne vode, a jezero je prilagođeno sportsko-rekreativnim aktivnostima. Savsko jezero svojim položajem, kvalitetom vode, opremljenošću objekata i dužinom staza je veoma pogodno za takmičenja na mirnim vodama. Na samom kraju Savskog jezera, gledajući iz centra Beograda, nalazi se nudistička plaža. Ada Ciganlija je višestruki dobitnik „Plave zastave”, najvišeg međunarodnog priznanja za kvalitetu vode i sigurnost na kupalištu. Godine 2012. po mrežnoj stranici „Lonely Planet”, Ada Ciganlija je označena kao prvo mjesto koje turisti moraju posjetiti u Beogradu, a zauzela je 218. mesto od 51 674 europskih destinacija koje su bile u ponudi ovog portala. Putnička agencija „Virtualtourist” je godine 2011. proglasila Adu Ciganliju trećim najljepšim gradskim otokom na svijetu.
Čukarički zaljev desno|mini|Ušće rijeke Topčiderke u Čukarički zaljev Kada je Ada povezana s kopnom preko nasipa 1967. godine, sjeverni je dio rukavca rijeke Save koji je odvajao otok (Čukarički rukavac) postao Čukarički zaljev. Zaljev je izdužen u pravcu jugozapad-sjeveroistok, a omeđen je sjevernim krajem Ade Ciganlije, nasipom i desnom obalom Save (naselja Careva Ćuprija i južni dio Bara Venecija). To je mjesto gdje se Topčiderska rijeka ulijeva u Savu. U blizini točke povezivanja s glavnim tokom Save danas se nalazi Most na Adi.
Zaljev se koristi za sportske i rekreativne aktivnosti, na njemu treniraju kajakaši, a u blizini nalazi je i marina za male brodove, dok su obale okružene biciklističkim stazama. Zaljev je dug 1,3 km, a širok 120 do 160 m. Površina samog zaljeva je 16 ha, ali lokalitet zaljeva koji gradska uprava obuhvaća uključuje i dodatnih 5,8 ha akvatorija i 20,8 ha okolnog zemljišta.