Dijalekti danskoga jezika, kao i sam danski, pripadaju istočnoskandinavskoj podskupini sjevernogermanskih jezika. Treba ih razlikovati od narječja, koja su inačice standardnoga danskoga uz fonološke i leksičke utjecaje dijalektalnih varijeteta na području Danske. Dijalekti se tradicionalno dijele na tri područna govora:
Jutski (danski: jysk), na poluotoku Jutlandu Otočki (ømål), na Sjællandu, Fynu i ostalim, manjim otocima istočno od Malog Belta Istočni (østdansk), na otoku Bornholm te švedskim regijama Skåne, Halland i Blekinge. Kod njih se nailazi na jedan, dva ili tri gramatička roda, a razlikuje se i položaj određenog člana, koji može biti postavljen ispred imenice ili sufiksalnom tvorbom nadodan na njezin kraj. Dijalekti se također razlikuju prema tome koriste li melodijski akcent, koji se pojavljuje u švedskom i norveškom te je sličan hrvatskom naglasku, ili stød, glas sličan glotalnome prekidniku, koji nastaje spajanjem glasnica. Popis i razredba Cjeloviti popis danskih dijalekata te njihovih poddijalekata jest:Dialekt.dk – Hvor mange dialekter er der i Danmark?
Jutski (jysk): Zapadnojutski (vestjysk): Thybomål, u gradiću Thyborøn Morsingmål, na otoku Mors Sallingmål, na poluotoku Salling Hardsysselsk, po staroj pokrajini Hardsyssel Fjandbomål, po području Fjand u općini Holstebro Sydvestjysk, jugozapadnojutlandski Istočnojutski (østjysk): Vendelbomål, po staroj pokrajini Vendsyssel na sjeveru Jyllanda Hanherredmål, po području Han Hered na sjeveru Jyllanda Læsøsk, na otoku Læsø Himmerlandsk, na poluotoku Himmerland Ommersysselsk, po području Ommersyssel Djurslandsk, na poluotoku Djursland (s otocima Samsø i Anholt) Midøstjysk Sydøstjysk Južnojutski (sønderjysk): Vestsønderjysk, s otocima Mandø i Rømø Østsønderjysk, s otokom Als Mellemslesvigsk, južno od danske granice, u Njemačkoj) Angelmål, južno od danske granice, u Njemačkoj Fjoldemål, južno od danske granice, u Njemačkoj
Otočki (ømål): Amagermål, na otoku Amager Sjællandsk: Nordsjællandsk, na sjevernom dijelu otoka Sjælland Nordvestsjællandsk, na sjeverozapadnom dijelu otoka Sjælland Sydvestsjællandsk, na jugozapadnom dijelu otoka Sjælland Østsjællandsk, na istočnom dijelu otoka Sjælland Sydsjællandsk, na južnom dijelu otoka Sjælland Fynsk: Østfynsk, na istočnom dijelu otoka Fyn Vestfynsk, na zapadnom dijelu otoka Fyn (nordvestfynsk i sydvestfynsk) Sydfynsk, na južnom dijelu otoka Fyn Langelandsk, na otoku Langeland Tåsingsk, na otoku Tåsinge (s otokom Thurø) Ærøsk, na otoku Ærø (s otocima Lyø, Avernakø, Strynø, Birkholm i Drejø) Sydømål: Østmønsk, na istočnom dijelu otoka Møn Vestmønsk, na zapadnom dijelu otoka Møn Nordfalstersk, na sjevernom dijelu otoka Falster Sydfalstersk, na južnom dijelu otoka Falster Lollandsk, na otoku Lolland
Istočni (østdansk):Niels Åge Nielsen: Dansk dialektantologi. Bind 1: Østdansk og ømål, København 1978Harry Perridon: Dialects and written language in Old Nordic II: Old Danish and Old Swedish, I: Oskar Bandle, Kurt Braunmuller, Ernst Hakon Jahr, Allan Karker, Hans-Peter Naumann og Ulf Teleman: The Nordic Languages: An International Handbook of the History of the North Germanic Languages, Berlin 2003, Bornholmsk, na otoku Bornholm Skonski (skånsk),Nationalencyklopedin 1995 u švedskoj pokrajini Skåne, također smatran švedskim dijalektom zbog toga što se govori na teritoriju Švedske Listermålet, u švedskoj pokrajini Blekinge (jak utjecaj švedskog jezika, naročito iza 1900.) Hallandsk, u švedskoj pokrajini Halland (jak utjecaj švedskog jezika, naročito iza 1900.) Ostali dijalekti uključuju:
Gøtudanskt, danski jezik kojim se priča na Farskim otocima, naveliko pod utjecajem izgovora ferojskoga jezika Južnošlesviški danski (sydslesvigdansk), jezik kojim govore Danci u njemačkoj pokrajini Schleswig (Sydslesvig)
Izvori
Kategorija:Jezici Danske Kategorija:Istočnoskandinavski jezici Kategorija:Dijalekti