Velika loža sv. Ivana Ugarske (mađa. Magyarországi Jánosrendi Nagypáholy) je bila slobodnozidarska velika loža koja je djelovala od 1870. do 1886. godine na teritoriju Zemalja Krune sv. Stjepana. Prethodnica je Velike simboličke lože Ugarske.
Pod zaštitom ove velike lože osnovana je i prva hrvatska loža slobodnih zidara na područji Trojedne Kraljevine, i to u Sisku Loža "Ljubav bližnjega" 1872. godine.
Povijest
Godine 1795. godine carskim dekretom car Franjo II. zabranjeno je slobodno zidarstvo u čitavoj Habsburškoj Monarhiji, a time i u Ugarskoj, pa su tako prestale s radom i lože. Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. godine Ugarska je postala zasebna kraljevina unutar Austro-Ugarske što je omogućilo slobodnom zidarstvu da se formalno ponovno uspostavi.
Pod zaštitom Velike lože "Sunce" iz Bayreutha, Kraljevina Bavarska, do 1870. godine u Ugarskoj osnovano je sedam loža, i to Loža "Zajedništvo u državi" u Pešti (1868.), Loža "Tri bijela ljiljana" u Temišvaru (1869.), Loža "Bratsko sjedište" u Šopronu (1869.), Loža "Domoljublje" u Baji (1869.), Loža "Sveti Stjepan" u Pešti (1870.), Loža "Széchenyi" u Aradu i Loža "Istina" u Bratislavi. Ovih sedam loža je 30. siječnja 1870. osnovalo Veliku ložu sv. Ivana Ugarske. Iste godine osnovane su i Loža "Arpad" u Segedinu i Loža "Starovjerni" u Pešti.
Godine 1871. osnovano je čak osam loža. U Pešti su osnovane Loža "Napredak" i Loža "Galilei", u Sisku je osnovana Loža "Ljubav bližnjega", u austrijskom Novom Selu Loža "Humanitas", u Bukureštu Loža "Bratstvo", u Oravici Loža "Sretno s 3 ključa", kao i kod Arada dvije lože, Loža "Petőfi" (Aradul Nou) i Loža "Konkordija" (Lipova).
Od 1872. do 1874. godine osnovano je još sedam loža. U Bratislavi su osnovane tri lože, Loža "Do tajnovitosti" (1873.), Loža "Budućnost" (1874.) i Loža "Sokrat" (1877.), a u Juri dvije, Loža "Károly Kisfaludy" (1872.) i Loža "Sándor Kisfaludy" (1873.). U Budimpešti je osnovana Loža "Ferenc Kazinczy" (1873.) a u rumunjskoj Ričici Loža "Svjetlo i istina" (1873.).
U razdoblju od 1875. do 1878. godine osnovano je osam loža dok ih je devet prestalo s radom. U Bratislavi su osnovane tri lože, Loža "Sloga" (1875.), Loža "Prijateljstvo" (1876.) i Loža "Kolumbo do oceana" (1877.). U Brașovu je osnovana Loža "Tri kolone" (1877.), u Oradei Loža "Kralj Ladislav" (1876.) te u Sighetu Marmației Loža "Tisa" (1877.). U Pápi je osnovana Loža "Ferenc Kölcsey" (1875.), a u Banskoj Bystrici Loža "Gorje" (1878.). Lože koje su prestale s radom tijkom ovog razdoblja su: Loža "Zajedništvo u državi" (1875.), Loža "Domoljublje" (1878.), Loža "Széchenyi" (1875.), Loža "Istina" (1877.), Loža "Károly Kisfaludy" (1876.), Loža "Sándor Kisfaludy" (1875.), Loža "Ferenc Kazinczy" (1877.), Loža "Svjetlo i istina" (1877.).
Nakon 1880. godine osnovano je još pet loža. U Lučenecu je formirana Loža "Feniks" (1880.), u Sibiu Loža "Harmonija" (1880.), u Spišskoj Novoj Vesi Loža "Tatre" (1880.), u Novom Selu Loža "Konkordija" (1883.) te u Ludovitovoj Loža "Ljudska ljubav" (1885.). Godine 1879. ugašene su Loža "Bratstvo" te Loža "Konkordija" u Lipovi, dok je Loža "Petőfi" ugašena 1881.
Četiri bratislavske lože ( "Budućnost", "Sokrat", "Prijateljstvo" i "Kolumbo do oceana") kao i dvije lože u Novom Selu ("Humanitas" i "Konkordija") bile su graničarske lože bečkih slobodnih zidara jer je u Cislajtaniji i poslije 1867. važila zabrana rada slobodnih zidara iz 1795.
Velika loža sv. Ivana Ugarske i Veliki orijent Ugarske su se ujedinili 21. ožujka 1886. godine formirajući novu Veliku simboličku ložu Ugarske koja se tada sastojala od 26 loža koje su imale ukupno 1800 članova.
Ustroj Sjedište Velike lože sv. Ivana Ugarske bilo je u Budimpešti.
Lože
Velika loža je u 1886. godini, prije ujedinjenja u Veliku simboličku ložu Ugarske, imala 25 loža od ukupno 37 koliko ih je bilo osnovano. Šest loža se nalazilo u Bratislavi, četiri u Budimpešti, dvije u Novom Selu, te po jedna u Banskoj Bystrici, Brașovu, Lučenecu, Ľudovítová, Oradei, Pápi, Segedinu, Sibiuu, Sighetu Marmațieiu, Sisku, Spišská Novoj Vesi, Šopronu i Temišvaru. Loža "Tri bijela ljiljana" (Három fehér liliom páholy) br. 2, Temišvar Loža "Bratsko sjedište" (Testvérülés páholy) br. 3, Šopron Loža "Sveti Stjepan" (Szent István páholy) br. 5, Budimpešta Loža "Arpad" (Árpád páholy) br. 8, Segedin Loža "Starovjerni" (Régi hívek páholy) br. 9, Budimpešta Loža "Humanitas" (Loge Humanitas) br. 12, Novo Selo Loža "Napredak" (Haladás páholy) br. 14, Budimpešta Loža "Ljubav bližnjega" (Loge Nächstenliebe) br. 16, Sisak Loža "Galilei" (Galilei páholy) br. 17, Budimpešta – nosila je naziv po Galileu Galilei, talijanskom matematičaru i fizičaru. Loža "Do tajnovitosti" (Loge Zur Verschwiegenheit) br. 19, Bratislava Loža "Budućnost" (Loge Zukunft) br. 23, Bratislava Loža "Sokrat" (Loge Sokrates) br. 24, Bratislava – nosila je naziv po Sokratu, grčkom filozofu. Loža "Ferenc Kölcsey" (Kölcsey Ferencz páholy) br. 25, Pápa – nosila je naziv po Ferencu Kölcseyu, pjesniku. Loža "Sloga" (Loge Eintracht) br. 26, Bratislava Loža "Kralj Ladislav" (László király páholy) br. 27, Oradea – nosila je naziv po kralju Ladislavu I. iz dinastije Arpadovića. Loža "Tisa" (Tisza páholy) br. 28, Sighetu Marmației – nosila je naziv po rijeci Tisa. Loža "Prijateljstvo" (Loge Freundschaft) br. 29, Bratislava Loža "Kolumbo do oceana" (Loge Columbus zum Weltmeer) br. 30, Bratislava – nosila je naziv po Kristoforu Kolumbu, istraživaču i trgovcu. Loža "Tri kolone" (Három oszlop páholy) br. 31, Brașov Loža "Gorje" (Felvidék páholy) br. 32, Banská Bystrica Loža "Feniks" (Phönix páholy) br. 33, Lučenec Loža "Harmonija" (Harmonia páholy) br. 34, Sibiu Loža "Tatre" (Tátra páholy) br. 35, Spišská Nová Ves – nosila je naziv po planinskom lancu Tatre. Loža "Konkordija" (Loge Concordia) br. 36, Novo Selo Loža "Ljudska ljubav" (Loge Menschenliebe) br. 37, Ľudovítová
Do 1886. godine 12 loža koje su radile pod okriljem Velike lože Ugarske se ugasilo, od toga po dvije su u Budimpešti i Juri te po jedna u Aradu, Novom Aradu, Baji, Bratislavi, Bukureštu, Lipovi, Oravici i Ričici. Loža "Zajedništvo u državi" (Egyesség a hazában páholy) br. 1, Budimpešta Loža "Domoljublje" (Honszeretet páholy) br. 4, Baja Loža "Széchenyi" (Széchenyi páholy) br. 6, Arad Loža "Istina" (Igazság páholy) br. 7, Bratislava Loža "Petőfi" (Petőfi páholy) br. 10, Novi Arad – nosila je naziv po Sándoru Petőfiu, pjesniku i revolucionaru. Loža "Sretno s 3 ključa" (Loge Glück auf zu den 3 Schlüsseln) br. 11, Oravica Loža "Bratstvo" (Loge Brüderlichkeit) br. 13, Bukurešt Loža "Konkordija" (Concordia páholy) br. 15, Lipova Loža "Károly Kisfaludy" (Kisfaludi Károly páholy) br. 18, Jura – nosila je naziv po Károlyu Kisfaludyju, književniku. Loža "Sándor Kisfaludy" (Kisfaludi Sándor páholy) br. 20, Jura – nosila je naziv po Sándoru Kisfaludyju, pjesniku. Loža "Ferenc Kazinczy" (Kazinczy Ferencz páholy) br. 21, Budimpešta – nosila je naziv po Ferencu Kazinczyom, književniku. Loža "Svjetlo i istina" (Loge Licht und Wahrheit) br. 22, Ričica
Uprava Veliki majstor Velike lože bio je Ferenc Pulszky od osnivanja 1869. godine pa sve do gašenja 1886. godine. Pulszky je kasnije bio i prvi veliki majstor Velike simboličke lože Ugarske, od 1886. do 1888. godine.
Obredi Primarni obred Velike lože Ugarske bio je Ivanovski obred. Velika loža upravljala je simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove.
Bilješke
Izvori
Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Mađarskoj Kategorija:Bivše velike lože Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj