mini|350px|Članice Europske unije Europska unija (EU), kao ključna geopolitička i gospodarska sila, aktivno oblikuje dinamično područje proizvodnje i potrošnje energije, dok implementira ambiciozne planove usmjerene prema održivosti, smanjenju emisija stakleničkih plinova te poticanju inovacija u energetskom sektoru. Sa svojih 27 članica, EU je postavila ciljeve vezane uz klimatsku održivost i energetsku tranziciju, stvarajući okvir za temeljito istraživanje i implementaciju raznolikih izvora energije. U kontekstu tih planova, Europski zeleni plan (European Green Deal) predstavlja ključnu inicijativu s ciljem postizanja klimatske neutralnosti u EU do 2050. godine. Ovaj plan obuhvaća širok spektar mjera, uključujući energetsku tranziciju, poboljšanje energetske učinkovitosti, poticanje obnovljivih izvora energije te poticanje održive proizvodnje i potrošnje. Važnost/snaga EU: 5,7 % svjetske populacije – 448 milijuna stanovnika 16 % svjetskog izvoza i uvoza 19 % BDP-a svijeta 30 % proračuna UN-a najveći svjetski donor humanitarne i razvojne pomoći
350px|mini|BDP po državama EU je jedan od najvećih svjetskih ekonomskih blokova, s značajnim BDP-om koji čini važan udio globalne ekonomske aktivnosti. Raznolikost ekonomija unutar EU, od razvijenih do manje razvijenih zemalja, doprinosi složenosti ekonomske dinamike unutar ovog bloka. Koordinirane ekonomske politike i zajedničko tržište pridonose stabilnosti i rastu BDP-a unutar EU. Ipak, ekonomske razlike između članica često postavljaju izazove u postizanju ravnoteže i održivog ekonomskog razvoja unutar Unije.
Geografski položaj Europska unija prostire se preko dijela kontinenta Europe, obuhvaćajući 27 država. Obuhvaća različite planinske lance i nizine, npr. Alpe se protežu kroz nekoliko zemalja EU; mora poput Sjevernog, Baltičkog, Sredozemnog na jugu i Crnog mora na istoku, a tu je i utjecaj Atlantskog oceana i njegovih struja. Europska unija obiluje velikim rijekama poput Dunava, Save i Rajne te mnogih jezera poput Balatona, Ženevskog i Bodenskog jezera. EU uključuje nekoliko otočnih država i teritorija, poput Malte, Cipra, Balearskih otoka, Kanarskih otoka, Azorskih otoka i drugih, koje imaju svoje korisne karakteristike i ekosustave.
Reljef Europska unija obuhvaća različite zemlje s raznolikim reljefom. Sjeverna Europa (Švedska, Finska, Danska) karakterizirana je planinskim lancem na Skandinavskom poluotoku, a dominiraju šume i tundra. Zapadno područje EU (Nizozemska, Irska, Belgija...) bogato je nizinama, a središnji dio planinama i brdima, gdje se mogu pronaći rijeke i jezera. Južni dio Europe (Španjolska, Italija, Portugal, Grčka...) odlikuje se planinskim lancem na Apeninskom i Pirenejskom poluotoku, kršem na Balkanskom poluotoku te obalom koja varira od pješčanih do stjenovitih plaža. S druge strane, istočna EU sadrži nizine i doline brojnih rijeka poput Dunava i Tise.
Klima Klima Europske unije raznolika je zbog geografske raspodjele i reljefa različitih zemalja koje čine EU. U sjevernom dijelu Europe (Švedska, Danska, Finska) vlada snježno-šumska klima čije su zime hladne s obiljem snijega, dok su ljeta topla i umjerena. Zapadna Europa (Nizozemska, Belgija, Francuska, Lukemburg) podložna je kontinentalnoj atlantskoj klimi, karakteristična po svojim umjerenim ljetima te blagim i kišovitim zimama. Srednja Europa (Njemačka, Češka, Slovačka, Austrija...) pokazuje slične klimatske uvjete, odnosno umjerenu kontinentalnu klimu. Za razliku od toga, južna Europa (Španjolska, Portugal, Italija, Grčka...) poznata je po svojoj mediteranskoj klimi s vrućim i suhim ljetima te blagim i vlažnim zimama. Istočna Europa (Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Poljska) pokazuje znakove umjerene klime, dok su baltičke zemlje (Litva, Latvija, Estonija) iznimno hladne zimi, a ljeta su svježa.
Makroekonomski podaci +Makroekonomski podaciDržavaBroj stanovnikaPovršinaBDP ( u USD)BDP per capita (u USD)Stopa inflacije u 2022.godini (%)Stopa nezaposlenosti u 2022.godini (%)EU (ukupno)447 370 5104 233 000 km²16,75 trilijuna37 432,68,86,1Austrija9 041 85183 871 km²470,94 milijardi52 084,78,54,7Belgija11 685 81430 688 km²583,44 milijardi49 926,89,65,6Bugarska6 465 097110 994 km²90,35 milijardi13 974,415,34,4Cipar1 251 4889 251 km²29,25 milijardi32 048,28,47,0Češka10 672 11878 867 km²290,53 milijardi27 223,015,12,4Danska5 903 03742 952 km²400,17 milijardi67 790,17,74,2Estonija1 348 84045 339 km²38,1 milijardi28 247,119,45,9Finska5 556 106338 462 km²282,9 milijardi50 916,37,16,8Francuska67 971 311551 695 km²2,78 trilijuna40 886,35,27,4Grčka10 426 919131 957 km²217,58 milijardi20 867,39,612,2Hrvatska3 855 600 56 594 km²71,6 miljardi18 570,410,86,7Irska5 127 17070 273 km²533,14 milijardi103 983,37,84,4Italija58 940 425302 073 km²2,05 trilijuna34 776,48,28,1Latvija1 879 38364 589 km²40,93 milijardi21 779,517,36,4Litva2 831 63965 300 km²70,97 milijardi25 064,819,75,6Lukemburg653 1032 586 km²81,64 milijardi125 006,06,34,7Mađarska9 643 04893 026 km²177,34 milijardi18 390,214,63,4Malta531 113316 km²18,13 milijardi34 127,56,22,8Nizozemska17 700 98241 850 km²1,01 trilijuna57 025,010,03,5Njemačka83 797 985357 592 km²4,08 trilijuna48 718,06,93,0Poljska36 821 749322 575 km²688,13 milijardi18 688,014,42,6Portugal10 409 70492 152 km²255,2 milijardi24 515,37,85,8Rumunjska19 047 009238 400 km²300,69 milijardi15 786,813,85,4Slovačka5 431 752 49 035 km²115,46 milijardi21 256,812,86,1Slovenija2 111 98620 273 km²60,06 milijardi28 439,38,84,2Španjolska47 778 340506 030 km²1,42 trilijuna29 674,58,413,0Švedska10 486 941528 447 km²591,19 milijardi56 373,88,47,4
Proizvodnja primarne energije mini|500px|Proizvodnja primarne energije
U 2021. godini, primarna proizvodnja energije u Europskoj uniji porasla je na 25,020 petadžula (PJ), što predstavlja povećanje od 4,3% u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč tomu, ta brojka i dalje ostaje ispod razine iz 2019. godine. Tijekom godina, primarna proizvodnja većine energenata općenito je rasla od 2020. prema 2021., no vidljivo je smanjenje u razdoblju od 2019. do 2021., prije pandemije COVID-19. Izuzetak čine obnovljivi izvori energije i biogoriva koji su nastavili s pozitivnim dugoročnim trendom rasta. U 2021. godini, obnovljivi izvori energije činili su najveći udio u ukupnoj proizvodnji primarne energije u EU s 40,8%, slijedeći nuklearna toplina (31,2%), kruta fosilna goriva (15,2%), prirodni plin (6,4%), nafta i naftni derivati (3,4%), te neobnovljivi otpad (2,3%). Analiza posljednjeg desetljeća (2011. - 2021.) otkriva negativan trend u proizvodnji primarne energije za kruta fosilna goriva, naftu, prirodni plin i nuklearnu energiju. Najveći pad zabilježen je u proizvodnji prirodnog plina (-63,1%), dok su kruta fosilna goriva i nafta smanjena za 39,1% i 36,0%. S druge strane, proizvodnja obnovljive energije zabilježila je rast od 48,2%, dok je otpad (neobnovljiv) porastao za 24,5%. Ovi podaci ukazuju na očitu promjenu u energetskom sektoru prema održivim izvorima energije, vjerojatno potaknutu povećanom sviješću o klimatskim promjenama i nastojanjima da se smanje emisije stakleničkih plinova. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije i biogoriva odražava angažman prema ciljevima smanjenja emisija ugljika i tranziciji prema čistim izvorima energije. Obnovljivi izvori energije
Švedska se često ističe kao lider u korištenju obnovljivih izvora energije, posebno hidroelektrana i vjetroturbina. U 2021. godini, značajan udio njezine potrošnje energije dolazi iz obnovljivih izvora energije. Finska je također poznata po visokom udjelu obnovljivih izvora energije, uključujući hidroelektrane, vjetroelektrane i biomasu. Austrija se ističe po hidroelektranama i drugim obnovljivim izvorima energije, čime ostvaruje značajan udio obnovljive energije u svojoj potrošnji. Danska je lider u korištenju vjetroturbina, a obnovljivi izvori često čine značajan dio njezine ukupne proizvodnje energije. Portugal je postigao značajan napredak u integraciji vjetroturbina i solarnih elektrana, čime ostvaruje visok udio obnovljive energije. Njemačka je također uložila značajne napore u razvoj obnovljivih izvora energije, uključujući vjetroturbine, solarne panele i biomasu. Neobnovljivi izvori energije Neobnovljivi izvori energije često uključuju fosilna goriva poput ugljena, nafte i plina, kao i nuklearnu energiju. Unatoč velikim naporima u tranziciji prema obnovljivim izvorima energije, Njemačka je još uvijek ovisna o fosilnim gorivima, poput ugljena i plina. Međutim, bilježi se smanjenje udjela ugljena tijekom godina. Poljska je poznata po značajnoj upotrebi ugljena u proizvodnji električne energije. Međutim, zemlja također radi na diversifikaciji svojeg energetskog miks-a. Češka također ima značajan udio ugljena u svom energetskom portfelju, ali postoji i interes za povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Rumunjska se oslanja na fosilna goriva poput ugljena i nafte, ali postoji napor za povećanje korištenja obnovljivih izvora energije.Bugarska ima nekoliko termoelektrana na ugljen, što doprinosi njezinom udjelu neobnovljive energije. Bruto raspoloživa energija po gorivu, 2021 (%) Čvrsta fosilna goriva Treset i proizvodi od treseta Uljni škriljevac i uljni pijesak Nafta i naftni derivati Zemni plin Nuklearna toplina Obnovljivi izvori energije i biogoriva Električna energija Neobnovljivi otpad EU 11,1 0,1 0,2 34,2 23,3 12,8 17,2 0,0 1,0 Belgija 4,0 0,0 0,0 44,9 23,7 19,0 8,0 0,0 1,0 Bugarska 27,3 0,0 0,0 24,0 14,7 22,2 15,0 0,0 0,4 Češka 30,2 0,0 0,0 22,1 18,2 17,9 12,9 0,0 0,9 Danska 6,4 0,0 0,0 37,2 11,1 0,0 40,4 2,4 2,5 Njemačka 17,9 0,0 0,0 33,4 26,3 6,0 15,6 0,0 1,4 Estonija -0,2 0,1 55,5 3,8 8,5 0,0 26,9 4,6 0,7 Irska 6,3 2,4 0,0 47,8 30,2 0,0 11,3 0,9 1,0 Grčka 7,3 0,0 0,0 51,5 23,4 0,0 16,5 1,4 0,0 Španjolska 2,5 0,0 0,0 45,7 23,4 11,7 16,3 0,1 0,4 Francuska 3,5 0,0 0,0 28,8 15,2 40,7 12,7 0,0 0,7 Hrvatska 4,8 0,0 0,0 34,1 27,9 0,0 28,8 3,9 0,5 Italija 3,5 0,0 0,0 34,3 40,0 0,0 19,1 2,4 0,7 Cipar 1,5 0,0 0,0 85,8 0,0 0,0 11,2 0,0 1,5 Litva 0,4 0,0 0,0 35,6 20,1 0,0 39,8 3,2 1,0 Latvija 2,0 0,3 0,0 38,0 23,1 0,0 23,0 9,6 1,1 Luksenburg 1,0 0,0 0,0 60,9 15,8 0,0 9,6 11,6 1,0 Mađarska 5,0 0,0 0,0 29,6 33,9 14,7 11,8 4,0 0,9 Malta 0,0 0,0 0,0 84,6 11,7 0,0 2,1 1,6 0,0 Nizozemska 6,6 0,0 0,0 46,2 35,3 1,0 9,5 0,0 1,0 Austrija 7,4 0,0 0,0 34,7 22,6 0,0 31,3 1,9 2,0 Poljska 41,8 0,0 0,0 28,8 16,6 0,0 11,9 0,1 0,9 Portugal 0,9 0,0 0,0 44,2 22,4 0,0 29,9 1,8 0,8 Rumunjska 11,8 0,1 0,0 30,7 29,0 8,3 18,6 0,6 0,9 Slovenija 14,1 0,0 0,0 34,4 11,7 20,4 19,0 0,0 0,8 Slovačka 15,9 0,0 0,0 21,0 25,6 22,8 13,1 0,4 1,3 Finska 6,1 2,7 0,0 22,2 6,3 16,5 40,3 4,5 0,9 Švedska 3,3 0,1 0,0 24,0 2,0 24,7 48,2 0,0 1,9 Uvoz i izvoz energije Europska unija potiče slobodnu razmjenu energije između svojih 27 država članica s ciljem da potiče konkurentnost i tranziciju, a postiže se putem zajedničkih tržišta električne energije, poticanjem ulaganja u obnovljive izvore i energetsku učinkovitost te usklađenih politika energetske sigurnosti. Uvoz i izvoz energije provodi se pod nadzorom regulatornih tijela i prema smjernicama Europske unije. Često bilježenje deficita energenata poput nafte i plina rezultira potrebi za uvozom iz drugih dijelova svijeta. lijevo|mini|500x500px|Uvoz energije u EU Što se tiče uvoza, Europska unija uvozi naftu iz zemalja kao što su Rusija i Norveške, a plin iz Rusije i Alžira. Kako su nam politički konflikti ukazali, EU treba nastaviti poticati uvoznu neovisnost i razvoj obnovljivih izvora energije poput vjetra, sunca i hidroelektrana.
Europska unija nije značajan izvoznik energenata. EU uglavnom troši više nego proizvodi što bi svakako trebala promijeniti. Međutim, ima raznoliku energetsku trgovinu - postoji izvoz tehnologija vezane uz obnovljive izvore energije poput solarnih panela, vjetroelektrana itd., što je čini svjetski liderom u tom području.lijevo|mini|500x500px|Izvoz energenata u EU