Île de la Possession ili otok Possession, bivši Île de la Prize de Possession, dio je subantarktičkog otočja Crozet. Administrativno je dio francuskih južnih i antarktičkih zemalja.
Opis Île de la Possession leži u istočnoj skupini otočja, oko 20 km zapadno od Île de l'Est (Istočni otok). S površinom od 150 km2 to je najveći otok u skupini i jedini naseljeni. Ima neravan planinski krajolik ispresijecan dubokim ledenjačkim dolinama. Obalna područja i doline prekriveni su zeljastom subantarktičkom vegetacijom. Otok je nenaseljen osim osoblja istraživačke stanice Alfred Faure na istočnom kraju otoka, s najviše 20 ljudi.BirdLife International. (2012). Important Bird Areas factsheet: Île de la Possession. Downloaded from http://www.birdlife.org on 2012-01-10.
Istraživačka stanica Alfreda Faurea mini|lijevo|300px|Istraživačka stanica Alfreda FaureaIstraživačka stanica Alfred Faure nalazi se na krajnjem istoku otoka, a sastoji se od oko 12 glavnih zgrada. U stanici boravi maksimallno oko 20 aktivnih djelatnika. Prosječna temperatura doseže 5,3°C. Baza s obalom, gdje brod Marion Dufresne povremeno doprema zalihe, povezuje cestu duga 1,6 km. Od obale do stanice vodi i žičara.
Ime stanice dolazi od Alfreda Faurea, vođe lokacije 1960-ih.
Povijest mini|lijevo|300px|Rezultati promatranja u Ship Bayu, Île de la Possession, objavljeni 1893 Godine 1840. Rossova ekspedicija usidrila se blizu otoka kako bi dopremila namirnice nasukanoj skupini od jedanaest lovaca na morske slonove (rod Mirounga).
Divlje životinje
Ptice mini|lijevo|300px|Kerguelenske patke nastanjuju otok Otok je važno mjesto za gniježđenje morskih ptica, pa ga je BirdLife International uvrstio u popis važnih područje za ptice (IBA) kao mjesto za razmnožavanje morskih ptica, od kojih se gnijezdi najmanje 26 vrsta. Ptice koje se gnijezde u relativno velikom broju uključuju kraljevske (Aptenodytes patagonicus), krunate (Eudyptes moseleyi) i zlatnouhe pingvine (Eudyptes chrysolophus), albatrose lutalice (Diomedea exulans), mrke (Phoebetria fusca) i sive albatrose (Phoebetria palpebrata), sjeverne velike burnjake, širokorepe, kratkokljune i sive zovoje te zdepaste burnice (Pelecanoides georgicus). Na otoku se u manjem broju gnijezde i veliki burnjaci (Macronectes giganteus), sivoglavi albatrosi (Thalassarche chrysostoma) i sivorepe čigre (Sterna virgata). Leucocarbo melanogenis (), crnokljuna uzdašica (Chionis minor) i kerguelenska patka (Anas eatoni) su rezidentni.
Manje ptice gnijezde se samo na većim nadmorskim visinama zbog svoje osjetljivosti na grabežljivce štakore na nižim razinama.
Ostale divlje životinje Koze koje su uvedene su iskorijenjene, iako crni štakori (Rattus rattus) ostaju i prijetnja su ptičjem svijetu. Na otoku se razmnožavaju i tuljani Arctocephalus gazella i Arctocephalus tropicalis i Mirounga leonina.
Grupa od oko 80 orki nastanjuje okolne vode. Prisutne su dvije biljke i 59 vrsta člankonožaca endemskih za otočje.
Povezani članci
Dodatak:Popis antarktičkih otoka sjeverno od 60° J
Izvori
Vanjske poveznice
Possession