Novi Zagreb jest područje Grada Zagreba južno od rijeke Save čija je urbana izgradnja započela u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata. U početnim danima nosio je naziv Južni Zagreb. Gradnja novih stambenih naselja u Zagrebu južno od Save započela je još 1950-ih godina u doba gradonačelnika Većeslava Holjevca, koga se često naziva »Ocem Novog Zagreba«.
Prema upravnoj podjeli iz 1999. Novi Zagreb čine gradske četvrti Novi Zagreb – zapad i Novi Zagreb – istok. One obuhvaćaju projektirani visokourbanizirani prostor, ali i nekoliko manjih neurbaniziranih naselja uklopljenih u područje Novog Zagreba. Novi Zagreb poznat je po brutalističkoj gradnji, stambenim neboderima, velesajamu, hipodromu, zagrebačkoj areni, jezeru Bundeku i Muzeju suvremene umjetnosti.
Novi Zagreb izvorno su činila stambena naselja iz socijalističkog razdoblja, dok su revitalizacijom koja je započela 2000-ih sagrađeni razni poslovni i trgovački prostori, a područje je dobilo i nekoliko rekreacijskih i kulturnih sadržaja. Krajem 2010-ih nastala su potpuno nova stambena naselja poput Podbrežja, koje je i dalje u izgradnji. Također se planira proširenje Vatikanske ulice i izgradnja Jarunskog mosta, a trenutno se radi na rekonstrukciji Sarajevske ulice uz proširenje tramvajske mreže prema Dugavama.
Prema popisu iz 2021. u Novom Zagrebu živio je stanovnik.
Povijest Antika Područje kod Zagreba južno od Save naseljavano je barem od početka nove ere. To je poznato iz arheoloških nalaza s područja: novca cara Hadrijana pronađenog u Remetincu, dvije ville rusticae u Maloj Mlaki, stela u Donjim Čehima i Odri te raznim drugim nalazima u Botincu koji su datirani između 1. i 4. stoljeća. Nešto nizvodnije od Zagreba pronađen je i najvažniji od lokaliteta – Andautonija u Šćitarjevu, rimsko naselje izgrađeno u 1. stoljeću koje je vrlo brzo dobilo status municipija, a u 4. stoljeću postalo i najveće i najvažnije naselje između Medvednice, Stenjevca i Save kao Res publica Andautoniensium – političko, upravno i kulturno središte. Imao je javne i stambene zgrade, popločane ulice, gradsko kupalište (stoga i hipokaust, vodovod te kanalizaciju), luku na Savi i nekropolu. Ipak, naselje je pod barbarskim napadima napušteno u prijelazu na 5. stoljeće.
Osim pojedinih naselja, kroz to područje prolazile su i dvije važne rimske prometnice: Akvileja – Emona – Siscia te Emona – Poetovio – Siscia.
Srednji vijek Povijesni izvori iz srednjeg vijeka spominju naselja južno od Save uglavnom u kontekstu savskih prijelaza (lat. portus, u hrvatskom poznato pod nazivom brod ili lonka, 'luka') kao što su Portus regis (Kraljev brod, spomenut 1316., južno od Susedgrada) i Portus sancti Jacobi (Brod sv. Jakova, spomenut 1334. u Kaptolskom statutu). Pisani izvori tako govore o sljedećim naseljima: Lučko, s prijelazom preko Save do 18. stoljeća; Blato kao kaptolski posjed, spomenut 1334.; Otok kao kaptolski posjed spomenut 1339., uz istoimeni posjed Gradeca 1615.; Remetinec kao pavlinski posjed od 1339., a ranije i pod imenom Tupal kao kanonički posjed s obje strane Kraljeva broda; Čehi kao kaptolski posjed, 1334. te Podbrežje kao posjed Gradeca, 1334.
Već tada bile su osnovane razne župe, kao što su Sveti Marko u Trnju (spomen 1334., današnji Jakuševec), Sveta Klara (1366.), Odra (1366.) i Stupnik (1622.), koji je još prije 1519. bio dominikanski posjed.
Urbana izgradnja mini|200px|Maketa Trnja i »Južnog Zagreba« iz 1962.|lijevo Prvi planovi za urbanu izgradnju Novog ili Južnog Zagreba pojavljuju se 1948. godine, kada je donesena Direktivna osnova grada Zagreba (rad Vlade Antolića, Stjepana Hribara, Ahmedova Aptulle Halilibrahimova te Ivana Laya) s planiranim građevnim zonama južno od Save, lukom kod Jakuševca i regulacijom toka Save kod Žitnjaka.
Izgradnja je započela 1950-ih godina. Godine 1953. gradska uprava donijela je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na južnu obalu rijeku Save. Selidba Velesajma sa Savske ceste izvedena je 1955. godine, a njegova se dogradnja paviljonima nastavila kroz iduće desetljeće. Nešto su ranije 1950. sjeverno od njega otvorene i tri staze zagrebačkog hipodroma. U tom je desetljeću nastalo i jezero Bundek, iskapanjem šljunka za izgradnju Mosta slobode i nadolazećih stambenih naselja.
Smatra se da je prvi korak u izgradnji stambenih naselja bio sjeverni dio Savskoga gaja 1957. godine. Prvi cjeloviti plan naselja, s javnim sadržajima i trgovačkim središtima, bio je plan zone Trnsko (tada dio Mikrorajona Novi Zagreb I i II), a uslijedila mu je zona Zapruđe. Godine 1965. izrađen je elaborat Urbanističkoga programa grada Zagreba sa smjernicama za razvoj područja kroz 30 godina, a do 1969. su izgrađena naselja Remetinec, Botinec i Siget. Generalni urbanistički plan grada Zagreba iz 1971. donosi pak regulacije za stambene blokove te između njih ucrtava zelene površine, prostore za javne i kulturne sadržaje te zone za protočne ceste između naselja. Taj je GUP predvidio i prostor za novo gradsko središte u ravnini sa Zrinjevcem, na južnoj obali Save. Naselja Travno, Dugave i Sloboština projektirana su 1974., 1976. te 1978. godine zasebno, a njihovoj je izgradnji pridonijeo dovršetak Mosta mladosti 1973. godine, koji je za promet otvoren 2. studenog.
Godine 1979. u Novom su Zagrebu postavljene tramvajske tračnice, a izgradnju cjelokupnog tramvajskog prstena kroz Novi Zagreb vodilo je poduzeće GRO Vladimir Gortan.Časopis Građevinar 54 (2002) 4 Iz povijesti graditeljstva – Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo) Tramvajski promet u Novom Zagrebu svečano je otvoren u nedjelju, 25. studenog 1979. godine preko Mosta mladosti na novoj trasi linije 7: Dubrava – Sopot, a svečanosti je prethodila probna vožnja u petak, 23. studenog. Puni prsten tramvajske pruge, koji se starome Zagrebu pripaja na Savskom mostu, dovršen je u sklopu programa uređenja grada uoči Ljetne univerzijade 1987. Iste godine otvoren je i zatvor Remetinec, najveća kaznionica u Hrvatskoj.
Kasnih 1970-ih godina počelo je i planiranje prve Kliničke bolnice Novi Zagreb u Blatu, za čiju se izgradnju ranih 1980-ih počelo prikupljati financije, uključujući samodoprinose građana. Radovi na bolnici otpočeli su sredinom 1985. godine i predviđalo se da će dovršeni biti 1990., no završetkom prikupljanja samodoprinosa 1992. bolnici je ponestalo sredstava za gradnju te je završila u stečaju i napuštena pod nazivom »Sveučilišna bolnica«.
21. stoljeće mini|245x245px|Avenue Mall u Zagrebu, 2008. Krajem 2000-ih godina u Novom su Zagrebu otvorena dva velika trgovačka centra: Avenue Mall u Sigetu te Arena Centar u Laništu. Avenue Mall izgrađen je i otvoren 2007. godine kao prvi trgovački centar u Novom Zagrebu te najveći u cijelome gradu, s površinom od 80 tisuća m2, 125 trgovina, 9 kinodvorana, 8 restorana i 6 kafića. Pritom su ondje prvi puta u Hrvatskoj otvorene trgovine Zare i Sephore. Svojom lokacijom bio je novina u gradu, budući da su ostali veliki trgovački centri, poput City Center Onea i King Crossa, bili smješteni na periferiji grada.
Izgradnja Arene Zagreb 2008. godine, dotad i nadalje najveće sportske arene u državi, za potrebe svjetskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj popraćena je trgovačkim Arena Centrom u neposrednoj blizini. Arena Centar izgrađen je 2010. godine s površinom od 175 tisuća m2. U istom je razdoblju započelo planiranje urbane izgradnje Podbrežja, a otvoren je i javni natječaj za novo naselje u sklopu Blata.
Godine 2019. gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i predsjednik vlade Andrej Plenković potpisali su sporazum o suradnji na dovršetku Sveučilišne bolnice u Blatu, sada prenamijenjene u Nacionalnu dječju bolnicu. Početak izgradnje prve faze bolnice na 44 tisuće m2 predviđen je za 2026. godinu. U skladu s tim, 2025. godine gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je nove planove za izgradnju zapadnog Jarunskog mosta, koji bi naselja južne Trešnjevke avenijom i tramvajskom prugom povezivao s bolnicom. Prvom polovicom 2020-ih također je otpočelo produženje i rekonstrukcija Sarajevske ceste na istočnom rubu Novog Zagreba, duž koje je predviđeno i proširenje tramvajske mreže, te projektiranje novog kongresnog centra s istočne strane velesajma, čija je izgradnja najavljena za 2027. godinu.
Upravna podjela Novi Zagreb prvi je puta obuhvaćen jedinstvenom upravnom cjelinom kada je stvorena Općina Remetinec 1955. godine, koja je pokrivala područje današnjih četvrti Novi Zagreb – zapad i istok te Brezovica u Kotaru Zagreb. Već 1957. Remetinec se uvrštava u općine užeg područja grada.
U doba učestalih izmjena administrativnih jedinica diljem Jugoslavije, Općina Remetinec i sve ostale općine na području grada 1967. godine stapaju se u jedinstvenu općinu Grad Zagreb. Zatim se 1974. prvi puta osniva Općina Novi Zagreb, koja postoji sve do 1990. godine. Dana 14. studenoga 1990., Sabor donosi Zakon o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i ponovno osniva jedinstvenu općinu Grad Zagreb. Uređenjem županijskog ustroja sada već osamostaljene Republike Hrvatske, Grad Zagreb prekrojen je 31. prosinca 1992. u županiju koju sačinjava 176 naselja, a 20. rujna 1995. godine sâm Grad izdvaja se iz županije, koju sada sačinjava zajedno s nizom drugih gradova i općina.
Današnja podjela u gradske četvrti ima korjene u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj donesenom 30. siječnja 1997., kada Grad Zagreb ponovno dobiva status županije, a u njegovom sastavu nalazi se 70 naselja i 17 gradskih četvrti. Te gradske četvrti, već poprimivši oblik koji zadržavaju do danas, zatim su potvrđene statutom koji je stupio na snagu 14. prosinca 1999. godine, a u sklopu njih osnovao je mjesne odbore. Statistički ljetopis Grada Zagreba iz 2000. godine tako prvi puta donosi podatke o današnjim četvrtima Novi Zagreb – istok, koja je tada pokrivala 16,54 m2, i Novi Zagreb – zapad, koja je tada pokrivala 62,59 km2.
Gradske četvrti Karta Četvrt Površina (km²) Stanovništvo(Popis 2021.) 70px Novi Zagreb – zapad 62,63 km² 63 917 70px Novi Zagreb – istok 16,54 km² 55 898 Ukupno 79,18 km² 120 481Izvor: Mjesna samouprava Grada Zagreba
Gradska naselja Naselja nastala projektiranjem Novog Zagreba Kajzerica Zagrebački velesajam Središće Zapruđe Savski gaj Trokut Trnsko Siget Sopot Utrina Travno Dugave Naselja integrirana u područje Novog Zagreba Lučko Hrvatski Leskovac Remetinec Blato Botinec Otočec Sveta Klara Podbrežje Sloboština Otok Hrelić Jakuševec Odra Buzin
Stanovništvo
Izvori: Popis stanovništva JugoslavijeNacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. Knjiga III: Podaci po naseljima i opštinama. Savezni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. rujna 2025.Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. Knjiga II: Podaci po naseljima i opštinama. Savezni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. rujna 2025.Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. Knjiga I: Podaci po naseljima i opštinama. Savezni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. rujna 2025. (1961. – 1981.) i Statistički ljetopis Grada Zagreba (1991. – 2021.)
Promet
Javni prijevoz
Tramvajski prijevoz Tramvaji u Novome Zagrebu prometuju duž Aveniju Dubrovnik te preko Jadranskog mosta i Mosta mladosti, s okretištima u Zapruđu i Sopotu. Linije na tim trasama jesu: linija br. 6 (Črnomerec – Sopot) linija br. 7 (Savski most – Velesajam – Dubrava) linija br. 8 (Mihaljevac – Autobusni kolodvor – Zapruđe) linija br. 14 (Mihaljevac – Trg bana Jelačića – Velesajam – Zapruđe) linija br. 31 (Črnomerec – Zrinjevac – Velesajam – Savski most) Novim je Zagrebom nekad prometovala i linija 16 (Črnomerec – Zapruđe), koja je ukinuta ranih 1990-ih. Umjesto tramvajske linije 16 danas prometuje autobusna linija 109 (Črnomerec – Dugave).
Autobusni prijevoz Autobusni prijevoz u Novom Zagrebu vodi se uglavnom s okretišta Savski most i Glavni kolodvor, no okretište Zapruđe služi trima linijama, a po jedna linija kroz Novi Zagreb kreće iz Črnomerca te Žitnjaka.