Znanosti o životu obuhvaćaju grane znanosti koje se bave znanstvenim proučavanjem života - poput mikroorganizama, biljaka i životinja, uključujući i ljudska bića. Znanosti o životu su jedna od dvije glavne grane prirodnih znanosti, a druga grana su fizikalne znanosti koje se bave neživom materijom. Biologija je krovna prirodna znanost koja proučava život, a ostale znanosti o životu su njene poddiscipline.
Neke znanosti o životu usredotočuju se na određenu vrstu organizma. Na primjer, zoologija je proučavanje životinja, dok je botanika proučavanje biljaka. Druge znanosti o životu usredotočuju se na aspekte zajedničke svim ili mnogim oblicima života, poput anatomije i genetike. Neke se usredotočuju na mikrorazmjere (npr. molekularna biologija i biokemija ), drugi na veće razmjere (npr. citologija, imunologija, etologija, farmacija i ekologija). Druga velika grana znanosti o životu uključuje razumijevanje uma - neuroznanost. Otkrića znanosti o životu pomažu u poboljšanju kvalitete i standarda života i imaju primjenu u zdravstvu, poljoprivredi, medicini te farmaceutskoj i prehrambenoj industriji.
Glavne grane znanosti o životu
Biologija – znanstveno proučavanje života. Anatomija – proučavanje forme i funkcije biljaka, životinja i ljudi te drugih organizama. Astrobiologija – proučavanje nastanka i prisutnosti života u svemiru. Bakteriologija – proučava bakterije Biotehnologija – proučava kombiniranje živih organizama s tehnologijom. Biokemija – proučava kemijske reakcije koje su potrebne da bi život nastao i funkcionirao, obično uz fokus na stanični nivo. Bioinformatika – proučava i razvija metode ili softverske alate za pohranu i dohvaćanje, organizaciju i analizu bioloških podataka sa svrhom otkrivanja korisnih bioloških spoznaja. Biolingvistika – proučava biologiju i evoluciju jezika. Biološka antropologija – proučava ljude, primate i hominide (velike čovjekolike majmune). Biološka oceanografija – proučava život u oceanima i njegovu interakciju s okolišem. Biomehanika – proučava mehaniku živih bića. Biofizika – proučava biološke procese koristeći teorije i metode koje se tradicionalno koriste u fizici. Botanika – proučava biljke. Biologija stanice (stanična biologija, citologija) – proučava živu stanicu kao cjelinu te molekularne i kemijske interakcije koje se unutar stanice odvijaju. Razvojna biologija – proučava procese putem kojih se organizam formira, od zigote do završne strukture Ekologija – proučava međusobne interakcije živih organizama te interakcije živih organizama s ne-živim elementima njihovog okoliša. Enzimologija – proučava enzime. Etologija – proučava ponašanje živih organizama. Evolucijska biologija – proučava nastanak i podrijetlo vrsta tijekom vremena. Evolucijska razvojna biologija – proučava evoluciju razvoja uključujući njene molekularne kontrolne mehanizme. Genetika – proučava gene i nasljeđivanje. Histologija – proučava tkiva složenih živih organizama. Imunologija – proučava imunosni sustav. Mikrobiologija – proučavanje mikroskopskih organizama (mikroorganizama) i njihove interakcije s drugim živim organizmima. Molekularna biologija – proučavanje biologije i bioloških funkcija na molekularnoj razini, preklapa se s biokemijom, genetikom i mikrobiologijom. Mikologija – proučava gljive. Neuroznanost – proučava živčani sustav. Paleontologija – proučavanje prethistorijskih organizama. Parazitologija - proučava parazite, domaćine i njihove međusobne odnose. Patologija - proučavanje uzroka i učinaka bolesti ili ozljeda. Farmakologija – proučava djelovanje ljekova. Fikologija – proučava alge. Fiziologija – proučavanje funkcioniranja živih organizama te organa i dijelova živih organizama. Populacijska biologija – proučavanje skupina istovrsnih organizama. Kvantna biologija – proučava kvantne fenomene u živim organizmima. Strukturalna biologija – grana molekularne biologije, biokemije i biofizike koja se bavi molekularnom strukturom bioloških makromolekula. Sintetička biologija – proučava dizajn i konstrukciju novih bioloških entiteta kao što su enzimi, genetski sklopovi i stanice ili redizajn postojećih bioloških sustava. Sistemska biologija – proučavanje integracije i ovisnosti različitih komponenti unutar bioloških sustava, s posebnim fokusom na ulogu metaboličkih putova i strategija staničnih signala u fiziologiji. Teorijska biologija – istražuje korištenje apstrakcija i matematičkih modela za proučavanje bioloških pojava. Toksikologija – proučava prirodu, učinke i načine otkrivanja otrova Virologija - proučava viruse i virusima slične submikroskopske agense, parazitske čestice genetskog materijala sadržane u proteinskom omotaču. Zoologija - proučava životinje.
Izvori