Novotvorenice ili neologizmi (grč. νεολογισμός; néos = nov, lógos = riječ) nove su riječi koje još nisu potpuno postale dijelom aktivnog leksika. Vrste novotvorenica novotvorenice nastale zbog izvanjezičnih čimbenika (tehnička i znanstvena dostignuća, otkrića, izumi, društvene pojave) padobran, računalo, samoposluživanje, višestranačje, željeznica, neboder novotvorenice nastale zbog purističkih nastojanja, ali su prevladale posuđenice televizija > dalekovidnica, telefon > brzoglas mobitel > nosiglas, turizam > putničarstvo, invazija > velenapadaj, akumulator > munjosprem nekadašnje novotvorenice za koje se danas i ne osjeća da su kasno stvorene (također uglavnom iz purističkih razloga, ali su prihvaćenije) dvogled > dalekozor, demonstrant > prosvjednik, vešmašina > perilica, prevedenice ili kalkovi, riječi nastale doslovnim prevođenjem rukopis, pravopis, zemljopis, vodopad, nadčovjek, kolodvor, neboder novotvorenice nekih pisaca koje nisu zaživjele, svojevrsni nekrotizmi nadsvinja (Ranko Marinković), čovjetina (Marinković), vidikogledači (Ivan Slamnig)
Purizam i neologizmi
Jezični su puristi stvorili brojne novotvorenice, neke su prihvaćene, a neke nisu. Brojne je kovanice izmislio vrsni jezikoslovac Bogoslav Šulek:
znakoslov(l)je, kisik, vodik, sumpor, silicij, gradilište, kratkovid, spolnost, ratarstvo, vrhovništvo, školstvo, novovjerac... kolnica (remiza), obavljač (funkcionar), samovlast (apsolutizam), spojitost (kontinuitet), sjedo (sediment), mnogovezje (polisindeton), samokup (monopol)...
Šuleka se naziva ocem hrvatskoga znanstvenog nazivlja, a jedan je od najvažnijih osoba zaslužnih za razvoj hrvatskoga jezika i stvaranje hrvatskih novotvorenica umjesto tuđica i posuđenica.
Kategorija: Leksikologija