mini|upright=1.4|Karta svijeta s brojem ubojstava žena na 100 000 stanovnika 2019. godine Femicid ili feminicid jest zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motiviran spolom žrtve. Široko je definiran kao »namjerno ubijanje žena i djevojaka zato što su žene« iako definicija varira ovisno o kulturnome kontekstu. Feministička spisateljica Diana E. H. Russell prva je osoba u modernom dobu koja je 1976. definirala i kasnije proširila ovaj pojam. Femicidom se naziva i ubojstvo žene koje je počinila druga žena.
Nasilje koje počini intimni partner pogađa tri od deset žena. Procjenjuje se da su u 13,5 % ubojstava globalno bili uključeni intimni partneri.Stockl, H., Devries, K., Rotstein, A., Abrahams, M., Campbell, J., Watts, C., & Garcia Moreno, C. (2013). The global prevalence of intimate partner homicide: A systematic review. The Lancet, 382, 859-865. accessed 14 September 2019 Kritičari ove problematike tvrde da izraz previše naglašava ubojstva žena koja su rjeđa jer su u više od 80 % ubojstava žrtve muškarci. Međutim, muški partner odgovoran je za gotovo 40 % ubojstava koja uključuju žensku žrtvu u usporedbi sa 6% odgovornosti partnera za ubojstva koja uključuju žrtvu muškog spola.
U Hrvatskoj se 2022. god. među 135 žrtava kaznenih ubojstva (105 "ubojstava" i 30 "teških ubojstava", uključeni su brojevi za kaznena djela u pokušaju) bilježi 18 žrtava ženskog spola (u tome 12 žrtava "ubojstva" i 6 žrtava "teškog ubojstva"); među 119 utvrđenih počinitelja kaznenog djela ubojstva ima 98 muškaraca (26 kod teškog ubojstva, 72 kod ubojstva) i 21 žena (3 kod teškog ubojstva i 18 kod ubojstva). Pri tome kod žrtava ženskog spola bitno češće uspijeva dovršenje kaznenog djela: od 15 dovršenih teških ubojstava, čak je 7 žrtava ženskog spola; kod 12 dovršenih ubojstava, 6 žrtava su žene."STATISTIČKI PREGLE TEMELJNIH SIGURNOSNIH POKAZATELJA I REZULTATA RADA U 2022. GODINI", Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, veljača 2023., str. 16, tablica "Žrtve kaznenih djela protiv života i tijela", str. 784, tablica "Počinitelji kaznenih djela prikazani prema zakonskoj klasifikaciji, spolu i dobi" Suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske su kod takve situacije u Hrvatskoj na Sjednici Kaznenog odjela održanoj 10. listopada 2023. god. "kategorički odbacili" predloženo uređenje femicida u Republici Hrvatskoj propisivanjem odredbe kojom bi se kaznom od 10 godina zatvora kaznilo onoga "tko ubije žensku osobu koju je ranije zlostavljao" - ocjenjujući da bi takav propis bio protivan ustavu Republike Hrvatske i međunarodnim konvencijama koje da zahtijevaju jednaku kaznenopravnu zaštitu žrtava bez obzira na rodnu pripadnost. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovan Dobronić daje pritom opasku da su suci propustili uzeti u obzir Istanbulsku konvenciju, koji da ipak omogućuje povećanu zaštitu žena u odnosu na muškarce.Mišljenje Vrhovnog suda RH od 13. listopada 2023. s popratnim dopisom Broj: Su II-62/2023 od 20. listopada 2023. Službene stranice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.d Nakon takvih mišljenja s Vrhovnog suda, Vlada RH je Hrvatskom saboru predložila izmjene kaznenog zakona gdje bi se u čl. 111. kažnjavalo kaznom od najmanje 10 godina zatvora "tko ubije blisku osobu ili osobu koju je već ranije zlostavljao" - tj. gdje se jednakom kaznom kažnjava bilo muškarca, bilo ženu koja izvrši obojstvo bilo ženske, bilo muške bliske osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao. Predviđeno je ipak da bi se u čl. 111.a Kaznenog zakona propisalo djelo femicida tj. "teškog ubojstva ženske osobe" kojim se jednakom kaznom od najmanje 10 godina zatvora kažnjava "rodno uvjetovano ubojstvo ženske osobe" - počinitelj bi tu osim bliske osobe mogla biti i druga osoba ukoliko postoje razlozi iz kojih proizlazi "da se radi o rodno uvjetovanom nasilju".PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA. KAZNENOG ZAKONA, Vlada Republike Hrvatske, siječanj 2024., kod Hrvatskog sabora (PZE 615)
Alternativni je ponuđeni izraz rodocid (engl. gendercide) koji se smatra ambivalentnijim i inkluzivnijim. Neke feministice tvrde da su motivi za femicid drugačiji od motiva za androcid.
Povijest
Razvoj pojma Izraz femicid prvi je put korišten u Engleskoj 1801. za značenje »ubojstvo žene«.The history of the term femicide Godine 1848. ovaj je izraz objavljen u Whartonovom pravnom leksikonu.The Oxford English Dictionary, 2nd ed. (1989) p. 285 Drugi je termin feminicid koji je pravilno oblikovan od latinskog femina, što znači »žensko« (femicid bi bio njegov krnji oblik).
Upotreba ovog izraza krenula je od feminističkih pokreta iz 1970-ih čiji je cilj bio podići žensku svijest i otpor protiv rodnog ugnjetavanja.Josie Kaye, Femicide, Online Encyclopedia of Mass Violence, [online], ISSN 1961-9898, published 3 November 2007, accessed 18 March 2013. Izraz su također poticale radikalne feministkinje kako bi skrenule političku pozornost na nasilje nad ženama. Američkoj autorici Carol Orlock pripisano je poticanje upotrebe izraza u ovom kontekstu u njezinu neobjavljenom zborniku o femicidu. Diana Russell objavila je izraz na Tribunalu za zločine protiv žena 1976. dok je svjedočila na prvom Međunarodnom sudu za zločine nad ženama u Belgiji.Russell, Diana. "Femicide." Crimes Against Women: Proceedings of the International Tribunal. Ed. Diana Russell and Nicole Van de Ven. www.dianarussell.com, Berkeley, California: Russell Publications, 1990. 104-108. Web. 18 Mar. 2013.. Ona je za postupak napisala: »Moramo shvatiti da je puno ubojstava femicid. Moramo priznati seksualnu politiku ubojstva. Od spaljivanja vještica u prošlosti i novijeg rasprostranjenog običaja ženskog čedomorstva u mnogim društvima do ubijanja žena iz „časti“, shvaćamo da je femicid trajao dugo. No, budući da se radi samo o ženskim osobama, nije mu bilo imena sve dok Carol Orlock nije osmislila riječ femicid«. Donedavno je femicid bio nevidljiv u velikom dijelu znanstvene literature. Intimni femicid može se identificirati kao takav uzimajući u obzir »ozbiljnost nasilja, poput pristupa i prijetnji vatrenim oružjem, prisilni seks, prijetnje ubojstvom i davljenje«. Definicija femicida također se oslanja na rodne nejednakosti u smislu obrazovanja, ekonomskog statusa i zaposlenosti.
Suvremena definicija feministkinja Feministička autorica Diana Russell sužava definiciju femicida na »ubijanje žena koje su počinili muškarci zbog toga što su žene«. Russell stavlja naglasak na ideju da muškarci počine femicid iz seksističkih razloga. Također je odlučila zamijeniti izraz woman (hrv. žena) s female (hrv. osoba ženskog spola) kako bi ukazala na to da se femicid može dogoditi i djevojčicama i dojenčadi.Russell, Diana E.H. and Harmes, Roberta A, (Eds.), Femicide in Global Perspective New York: Teachers College Press, 2001, Ch. 2, p. 13-14 Russell vjeruje da se njezina definicija femicida može primijeniti na sve oblike seksističkog ubijanja, bilo da su motivirani mizoginijom (mržnjom prema ženama), osjećajem superiornosti nad ženama, seksualnim zadovoljstvom ili preuzimanjem vlasništva nad ženama. Russellina šira definicija femicida glasi: »Femicid je na krajnjem kraju kontinuuma anti-ženskog terora koji uključuje širok raspon verbalnog i fizičkog zlostavljanja, poput silovanja, mučenja, seksualnog ropstva (osobito u prostituciji), incestuoznog i izvanobiteljskog spolnog odnosa s djecom, fizičkog i emocionalnog zlostavljanja, seksualnog uznemiravanja (telefonski, na ulici, u uredu i u učionici), sakaćenja genitalija (klitoridektomija, izrezivanje, infibulacija), nepotrebnih ginekoloških kirurških zahvata (bezrazložne histerektomije), prisilne heteroseksualnosti, prisilne sterilizacije, prisilnog majčinstva (kriminalizacijom kontracepcije i pobačaja), psihokirurgije, uskraćivanja hrane ženama u nekim kulturama, kozmetičke kirurgije i drugih sakaćenja u ime uljepšavanja. Kad god ti oblici nasilja dovedu do smrti postaju femicidi.«Russell, Diana E.H. "The Origin and the Importance of the Term Femicide" Dec 2011 www.dianarussell.com, Accessed Mar 2013.
Definicija uključuje i prikrivena ubojstva žena poput masovnog ubijanja ženske novorođenčadi zbog favoriziranja muške novorođenčadi u kulturama poput Indije i Kine, a i smrti povezane s neuspjehom društvenih institucija poput kriminalizacije pobačaja ili rasprostranjenosti sakaćenja ženskih spolnih organa.Russell, Diana E.H. and Harmes, Roberta A, (Eds.), Femicide in Global Perspective New York: Teachers College Press, 2001, Ch. 2, p. 13-14
Druge definicije Definiciju Diane Russell ne prihvaćaju svi znanstvenici kao standardnu definiciju za femicid. Jacquelyn Campbell i Carol Runyan koriste se riječju femicid kako bi označile sva ubojstva žena bez obzira na motiv ili status počinitelja. Ove autorice tvrde da motiv nije uvijek moguće utvrditi empirijski, pa se mora ukloniti iz kvalifikacije za femicid u svrhu prikupljanja podataka.
S druge strane, autori Desmond Ellis i Walter Dekesedery zauzimaju drugačiji pristup gledajući definiciju femicida kao namjerno ubijanje žena koje počine muškarci.Ellis, Desmond and Walter Dekesedery. (1996). The wrong stuff: An introduction to the sociological study of deviance. Scaborough, Ontario: Allyn and Bacon. Ovi feministi smatraju da je femicid uvijek namjerno ubojstvo za razliku od uključivanja prikrivenog femicida u definiciju Diane Russell. Femicidi su također identificirani kao propusti u borbi za vlast u kojoj muškarci nastoje kontrolirati žene te im oduzeti slobodu i žensku borbu za autonomiju.
Većina ovih definicija implicira da je počinitelj femicida muškarac. Ipak, feministkinje iz Južne Azije razlikuju se u svojoj definiciji, navodeći da je femicid namjerno ubijanje žena koje počine muškarci ili druge žene u interesu muškaraca.Russell, Diana E.H. and Harmes, Roberta A, (Eds.), Femicide in Global Perspective New York: Teachers College Press, 2001, Ch. 2, p. 13-14 Primjeri za to uključuju zanemarivanje ženske djece u odnosu na mušku, kao i ubojstvo povezano s mirazom gdje članice obitelji ubijaju žene zbog sporova oko miraza.
COST Action 1206 također daje definicije femicida. Ove se definicije odnose na ideju da je femicid jedinstven u odnosu na rodno neobojena ubojstva. Definiranje femicida potvrđuje činjenicu da se žene ubijaju iz različitih razloga i motiva od onih povezanih s tipičnim opisima ubojstva.Radford, Jill, and Diana E. H. Russell. Femicide: The Politics of Woman Killing. New York: Twayne, 1992. Print. Globalno, femicid se rijetko istraživao odvojeno od ubojstva, a cilj mnogih od ovih autora je učiniti femicid zasebnom kategorijom. COST je 2013. uspostavio Action IS-1206 pod naslovom Femicid diljem Europe.Weil, S. 2015, "Combatting femicide in multiple ways: the COST Action IS1206 on Femicide across Europe". In: Filip A and Platzer M (eds) Femicide: Targeting Women in Conflict 3. Vienna: ACUNS, pp.139-141. Link Weil, S. 2015 "Femicide across Europe". In: Dimitrijevic, M., Filip, A and Platzer M (eds) Femicide: Taking Action against Gender-Related Killing of Women and Girls 4. Vienna: ACUNS, pp.118-121. Link
Uzroci Prema definiciji Diane Russell, femicid uključuje ubojstvo žene počinjeno od intimnog partnera, lezbicid, rasni femicid, serijski femicid, masovni femicid, ubojstvo iz časti povezano s femicidom, miraz i drugo. Svaki čin seksualnog terorizma koji za posljedicu ima smrt smatra se femicidom. Prikriveni femicid također dolazi u obliku kriminalizacije pobačaja koja dovodi do smrti majke, namjernog širenja HIV-a/AIDS-aRussell, Diana E.H. and Harmes, Roberta A, (Eds.), Femicide in Global Perspective New York: Teachers College Press, 2001, Ch. 2, p. 13-14 ili smrti kao posljedice sakaćenja ženskih spolnih organa.
Najrašireniji oblik femicida u svijetu je onaj koji je počinio intimni partner žene. Takvi femicidi čine najmanje 35 % svih ubojstava žena na globalnoj razini.WHO, Pan American Health Organization. Femicide: Understanding and Addressing Violence against Women. Publication no. WHO/RHR/12.38. N.p.: n.p., 2012.