Vinkovci su grad u istočnoj Hrvatskoj. Nalazi se u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Zemljopisni položaj
Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku Hrvatske na rijeci Bosut. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada Vukovara koji je sjedište Vukovarsko-srijemske županije.
Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito hrastovim i jasenovim šumama s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina.
Prostire se uz Bosutsku nizinu, autocestu i željezničku prugu koje spajaju Zapadnu Europu s Bliskim istokom te Srednju Europu s Jadranskim morem. 230px|mini|desno|Gradska jezgra.
Povijest
230px|desno|thumb|Akvilino srebro pronađeno u ožujku 2012. Vinkovci su najstarije naselje s kontinuitetom stanovanja u Europi, kontinuirano naseljen 8200 godina.Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida, objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020. Arheološka istraživanja pokazala su postojanje starčevačke kulture neolitika te kasnijih sopotske, vučedolske i vinkovačke kulture na širem gradskom području. Na mjestu današnjeg gradskog središta Rimljani su osnovali naselje Cibalae, koje pod carem Hadrijanom dobiva status municipija, a kasnije i kolonije (Colonia Aurelia Cibalae). U blizini grada 314. ili 316. godine odigrala se bitka između careva Konstantina i Licinija, a u samom su gradu rođena i dvojica rimskih careva, braća Valentinijan I. i Valens.
Nakon propasti antičkog grada u seobi naroda, na prostoru današnje Meraje razvija se srednjovjekovno naselje Sv. Ilija (Szentillye), prvi put pisano posvjedočeno 1332. godine, koje 1491. godine dobiva status trgovišta. Nakon turskog osvajanja (1533.) i oslobođenja krajem 17. stoljeća, područje ulazi u sastav Vojne krajine; grad postaje sjedište vojne regimente, gradi se barokna jezgra te 1766. počinje djelovati vinkovačka klasična gimnazija.
Grad je 1900. brojio oko 8500 stanovnika. Tijekom 20. stoljeća prolazi kroz izmjene državne uprave u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, stradanja u Drugom svjetskom ratu (uključujući stradanje slavonskih i srijemskih Židova tijekom Holokausta) te razdoblje u socijalističkoj Jugoslaviji. Početkom 1990-ih Vinkovci su bili izloženi napadima jugoslavenske armije i pobunjeničkih srpskih snaga u Domovinskom ratu, a 1992. godine grad ulazi u sastav obnovljene Vukovarsko-srijemske županije.
Stanovništvo 230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu. U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika.
Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.:
Vinkovci − 28.111 Mirkovci − 2731
Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:
Hrvati − (28.981) 93,97 % Srbi − (1076) 3,5 % Mađari − (124) 0,4 %
Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz 1991. godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
Hrvati − 78.313 Srbi − 13.170 Mađari − 1644 Bošnjaci − 342 Rusini − 209 Jugoslaveni i ostali − 4806
Uprava i politika Gradonačelnik Grada Vinkovaca: dr. sc. Josip Romić (HDZ), izabran na lokalnim izborima 18. svibnja 2025. u prvom krugu, s 55,63 % glasova.
Zamjenica gradonačelnika: Katarina Vučić, mag. oec.
Gradsko vijeće – sastav (mandat 2025. – 2029.) Gradsko vijeće Vinkovaca broji 19 vijećnika. Vlast u Gradu Vinkovcima obnaša koalicija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), Domovinskog pokreta (DP) i Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), koja je na izborima osvojila natpolovičnu većinu od 11 mandata.
Predsjednik Gradskog vijeća: Ilija Cota Potpredsjednica Gradskog vijeća: Mirela Fabijan Potpredsjednica Gradskog vijeća: Anica Birač
Zastupljenost u Vijeću prema strankama/listama: HDZ – HSU – DP – HSLS: 11 vijećnika MOST – Hoćemo pravedno – Hoćemo (lista Gorana Kajkića): 4 vijećnika SDP: 3 vijećnika DOMiNO: 1 vijećnik
+ Vijećnici Gradskog vijeća Vinkovaca (mandat 2025. – 2029.) # Ime i prezime Dužnost Stranka/lista 1. Drago KosijerUšao u Vijeće umjesto Josipa Romića, čija je vijećnička dužnost nespojiva s dužnošću gradonačelnika. HDZ 2. Ivan KubičekUšao u Vijeće umjesto Danijele Slipčević. HDZ 3. Mladen Karlić HDZ 4. Ilija Cota predsjednik Vijeća HDZ 5. Ivan Cvitković HDZ 6. Domagoj Bujadinović HDZ 7. Josip Krpan HDZ 8. Mario Dražić HDZ 9. Anja Pejić HDZ 10. Mirela Fabijan potpredsjednica Vijeća HDZ 11. Zrinka MikićNije bila navedena u dijelu popisa koji je korisnik dostavio sa službene stranice; preostaje iz sekundarnih izvora — provjeriti izravno na vinkovci.hr/gradsko-vijece prije objave. HDZ 12. Goran Kajkić MOST – Hoćemo pravedno 13. Antonela Krznarić MOST – Hoćemo pravedno 14. Ivan Marić MOST – Hoćemo pravedno 15. Željko Turda MOST – Hoćemo pravedno 16. Davor Benić SDP 17. Goran Hefer SDP 18. Anica Birač potpredsjednica Vijeća SDP 19. Stjepan Andabak DOMiNO
Mjesni odbori U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora: Lenije Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok Centar Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje Vinkovačko Novo Selo Lapovci Ban Jelačić Zagrebački blok Slavija Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje Mirkovci
Gospodarstvo Hrvatske željeznice Dilj d.o.o., članica NEXE grupe − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira
Turizam Ugostiteljska ponuda
U Vinkovcima je razgranata turistička i ugostiteljska ponuda raznih hotela, te oko trideset specijaliziranih restorana, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom gradu, a jedan dio uz prometnice.
Seoski turizam 230px|lijevo|thumb|Bosut.
Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne 1975. godine da se drevne ljepote bogate i lijepe Slavonije iskoriste za razvoj seoskog turizma, jer su sela Otok, Ivankovo, Rokovci, Andrijaševci, Lipovac i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na meandrima rijeka Bosut, Biđ, Spačva, Studva i njihovim pritocima. Osobito su poznati "Virovi" kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, lovu, ribolovu gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta sela sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele šokačke pjesme.
Lovni turizam
Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su jelen obični i jelen lopatar poznati u cijeloj Europi te divlje svinje i fazani. Nadomak gradu poznata su lovišta : "Kunjevci", "Spačva" i "Merolino".
Ribolov
Ribolov je moguć na rijekama Bosut, Spačva, Studva, Otočkim i Bošnjačkim virovima. Rijeke obiluju slatkovodnim ribama: šaran, smuđ, som, linjak, grgeč, karas i štuka. Športski ribolov se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada.
Vinkovačke jeseni
Vinkovačke jeseni
U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne Slavonije i Vukovarsko-srijemske županije, već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja Europe i Amerike.
Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu 1966. godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje.
Godine 1970. uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina gradišćanskih Hrvata i Rusina i Ukrajinaca iz Petrovaca. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, Austrije, Mađarske, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Francuske, Švedske i SAD.
Od 1977. godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od 1990. godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore.
Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od 1993. godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu i Đakovačkim vezovima.
Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi HRT.
Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od 1974. godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice.
Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje.
Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, 1970. godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje 1971. godine prerastaju u Dječje jeseni.
Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima.
Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti.
Kultura i sport 230px|mini|lijevo|Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci.
Kazalište