Bitka za Žepče bila je bitka između HVO-a i Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), uz aktivnu potporu VRS-a, za nadzor nad Žepčem i okolnim komunikacijama od 24. lipnja do 30. lipnja 1993. godine. Vodila se u sklopu bošnjačko-hrvatskoga sukoba, ali je imala i širi operativni značaj za sjevernu i središnju Bosnu jer su obje strane istodobno držale položaje prema VRS-u. U literaturi se ističe kao jedan od jasnijih primjera lokalne suradnje HVO-a i VRS-a protiv ARBiH.

Pozadina Područje Žepča bilo je jedno od rijetkih mješovitih bojišta u sjevernoj i središnjoj Bosni na kojem su hrvatske i bošnjačke civilne i vojne strukture vlasti dugo opstajale usporedno. U gradu su postojali odvojeni zapovjedni lanci HVO-a i ARBiH, a obje su strane istodobno držale crtu prema VRS-u. Takav je raspored omogućavao privremenu koegzistenciju, ali je svaki ozbiljniji poremećaj odnosa lako mogao prerasti u otvorenu borbu za grad i pristupne komunikacije.

Nakon što je ARBiH u travnju 1993. potisnula HVO iz Zenice i presjekla cestovnu vezu prema Žepču, hrvatske su snage i civilno stanovništvo na tome području ostali gotovo odsječeni od ostatka hrvatskih područja. Shrader navodi da je HVO tada, iz operativne nužde, otvorio pregovore sa srpskom stranom te da je na području Žepča 14. lipnja proglašen prekid vatre između HVO-a i VRS-a. Istodobno je zapovjedništvo 3. korpusa ARBiH pojačavalo snage na pravcu Žepče – Zavidovići, što je dodatno povećalo napetost.

Tijek bitke Prema Shraderu, prve ozbiljne borbe počele su navečer 23. lipnja napadom iz smjera Željeznoga Polja na hrvatsko selo Golubinju. Sljedećega jutra glavni napad ARBiH otvoren je iz dvaju smjerova, iz pravca Zenice i iz pravca Kaknja, a u operaciji su sudjelovali dijelovi više brigada 3. korpusa, ukupne jačine oko 12.500 ljudi. Napadači su brzo zauzeli dominantne kote zapadno, južno i istočno od Žepča, dok su u samome gradu izbile žestoke ulične borbe. Britanske snage UNPROFOR-a u svojim su izvješćima procjenjivale da je vjerojatnije kako je ofenzivu pokrenula ARBiH nego HVO.

HVO je na širem području raspolagao s oko 7000 vojnika, ali ih je samo oko 2000 bilo neposredno vezano uz obranu Žepča. Obranu su držale prije svega 110. brigada HVO-a na području Usore i 111. xp brigada u samome gradu, u sastavu 3. operativne grupe pod zapovjedništvom Ive Lozančića. Tijekom 26. i 27. lipnja 1993. obje su strane intenzivno granatirale grad, a britanska su izvješća u jednom trenutku navodila da HVO i ARBiH drže približno po polovicu Žepča.

Do kraja lipnja HVO je postupno preuzeo inicijativu i potisnuo snage ARBiH prema južnoj obali Bosne. Shrader navodi da su se oko grada 29. i 30. lipnja pojavili tenkovi VRS-a te da su časnici ARBiH i britanskog UNPROFOR-a tijekom bitke govorili o aktivnoj suradnji HVO-a i VRS-a na sektoru Žepče – Maglaj – Zavidovići. Bitka je završila 30. lipnja predajom dijela snaga 305. i 319. brigade ARBiH u gradu, nakon čega je HVO učvrstio nadzor nad Žepčem.

Zarobljenici i posljedice Nakon završetka borbi HVO je, prema Shraderu, između 4000 i 5000 bošnjačkih civila i zarobljenika privremeno držao u skladišnom prostoru poduzeća Nova trgovina tijekom sedam do deset dana. Zarobljeni pripadnici ARBiH bili su zatvarani i u školskim objektima te u tzv. silosima, a autor uvjete njihova zadržavanja opisuje kao vrlo teške.

ICTY je u presudi u predmetu Kordić i Čerkez također naveo da su Nova trgovina i silosi u Žepču nakon pada grada služili kao zatočenički objekti za bošnjačko stanovništvo, pri čemu je u Novoj trgovini bilo zatočeno oko 5000 ljudi, a muškarci su odvajani od žena i djece.

Bitka za Žepče pokazala je koliko je bošnjačko-hrvatski sukob bio regionalno neujednačen. Dok su se na širem prostoru Tešnja i Maglaja pojedine hrvatske i bošnjačke snage i dalje primarno usmjeravale protiv VRS-a, na području Žepča došlo je do otvorenoga sukoba HVO-a i ARBiH, uz istodobno djelovanje VRS-a u korist hrvatske strane. U vojnoj literaturi upravo se zato Žepče navodi kao jedan od ključnih primjera preklapanja lokalnoga savezništva i neprijateljstva u ratu u Bosni i Hercegovini.

Izvori

Literatura

Kategorija:Bitke u Bošnjačko-hrvatskom sukobu Kategorija:Žepče u Ratu u Bosni i Hercegovini