thumb|200px|Znak upozorenja u Bosni i Hercegovini Teritorij Bosne i Hercegovine nalazi se pod minskim poljima od Rata u Bosni i Hercegovini koji je trajao od 1992.Bosnian War, Encyclopædia Britannica, pristupljeno 23. srpnja 2020.Petar Horvatić, Bosna i Hercegovina – kratka kronologija rata i posljedice, Narod.hr, objavljeno 26. listopada 2018., pristupljeno 23. srpnja 2020.RAT U BOSNI I HERCEGOVINI 1992.-1995.: PREBROJAVANJE ŽRTAVA ČIJI JE REZULTAT MANJI OD REALNOG PUTEM PROCJENE VIŠESTRUKIH SISTEMA NA OSNOVU POPISA STANOVNIŠTVA, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, objavljeno 1. veljače 2010., pristupljeno 23. srpnja 2020.Mirjana Kasapović, Bosna i Hercegovina 1992-1995: građanski rat, izvanjska agresija ili oboje?, Politička misao, god. 52, br. 2, 2015, str. 37-61 do 1995. godine. Tijekom rata, vojske svih tri zaraćenih snaga (Hrvatsko vijeće obrane, Armija Republike Bosne i Hercegovine i Vojska Republike Srpske) postavljale su nagazne mine.
Minska situacija thumb|200px|Minska situacija u Bosni i Hercegovini tijekom rujna 2006. godine thumb|200px|Norveški pirotehničar pri radu u Bosni i Hercegovini, 2007. godina Do 1996. godine u Bosni i Hercegovini nalazilo se oko dva milijuna nagaznih mina i neeksplodiranih eksplozivnih sredstva. Prema stanju od rujna 2013. godine nagazne mine i neeksplodirana eksplozivna sredstva nalazila su se na 28.669 lokacija unutar Bosne i Hercegovine. Ukupno je minirano 1230,70 km2, tj. 2,4 % Bosne i Hercegovine. Zbog ekstenzivnih klizišta i najgorih poplava od 19. stoljeća, u svibnju 2014. godine došlo je do izbijanja mina na površinu zbog čega su vlasti bile prisiljene da pošalju pirotehničare kako bi se locirale i deaktivirale mine koje su prijetile naseljima.
Razminiranje obavljaju razne vladine i nevladine organizacije, te neke jedinice NATO-a. Između 1996. i 2017. godine razminirano je više od 3000 km2. Strateška vizija Bosne i Hercegovine u 2008. godini bila je uklanjanje svih mina do 2019. godine. U travnju 2017. godine, stručnjaci su smatrali da će za potpuno razminiranje Bosne i Hercegovine biti potrebno još najmanje pet godina, navodeći nedostatak sredstva kao glavnu prepreku. Procjenjuje se da je na teritoriju Bosne i Hercegovine preostalo još 80.000 mina koje se nalaze na 1125 km2, tj 2,2 % Bosne i Hercegovine.
Dana 4. travnja, kada se obilježava Međunarodni dan svjesnosti o opasnosti od mina i pomoći u protuminskom djelovanju, Vlada Bosne i Hercegovine, Ujedinjeni narodi i lokalne nevladine organizacije informiraju stanovnike Bosne i Hercegovine o opasnostima koje pružaju nagazne mine i naporima na njihovom uklanjanju.
Žrtve nagaznih mina Od 1992. do 2008. godine od nagaznih mina ili neeksplodiranih eksplozivnih sredstva poginulo je ili ozlijeđeno 5005 osoba. Tijekom rata broj poginulih i ozlijeđenih iznosi je 3339. Nakon rata, od 1996. do 2008. godine, umrlo je 486 osoba, a 1180 ih je ozlijeđeno. Od 1996. do 2017. broj žrtava iznosi 1750, od kojih je barem 486 poginulo.
Žrtve nagaznih mina u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2011. godineGodinaBroj poginulihBroj ozlijeđenihUkupno1996. 110 552 6621997. 88 202 2901998. 60 80 1491999. 38 57 952000. 35 65 1002001. 32 55 872002. 26 46 722003. 23 31 542004. 16 27 432005. 10 9 192006. 18 17 352007. 8 22 302008. 19 20 392009. 9 19 282010. 6 8 142011. 9 13 22Ukupno 507 1223 1739
Izvori
Vidi još Minska polja u Hrvatskoj Popis minskih polja u Hrvatskoj
Vanjske poveznice
Web stranica Centra za uklanjanje mina u Bosni Hercegovini
Bosna i Hercegovina Kategorija:Posljedice Rata u Bosni i Hercegovini