Balaban ili BalamanМеджнун Керимов. Атлас традиционной азербайджанской музыки. Бабалан, pristupljeno 10. ožujka 2020.Музыкальная энциклопедия. Баламан. Под ред. Ю. В. Келдыш. Т. 1. А — М.: Советская энциклопедия, 1973 (azerski: Balaban, lezginski: кфил, perzijski: دودوک ili بالابان, ruski: балабан ili баламан, turski: Balaban ili Mey, uzbečki: Balaban) azerbajdžansko je narodno drveno puhačko glazbalo.„Толковый словарь русского языка Кузнецова. 1 е изд е: СПб.: Норинт. С. А. Кузнецов.”, pristupljeno 10. ožujka 2020.Известия. Ру: «Имеющий уши да услышит…», pristupljeno 10. ožujka 2020.Сергей Александрович Токарев. Основы этнографии: Учеб. пособие для ист. специальностей вузов.. — Высшая школа, 1968. — С. 311. — 359 с.Encyclopædia Iranica. Balaban.: «BĀLĀBĀN, a cylindrical-bore, double-reed wind instrument about 35cm long with seven finger holes and one thumb hole.It is played in eastern Azerbaijan in Iran and Soviet Azerbaijan (where it is also called düdük).», pristupljeno 10. ožujka 2020. Cilindričnoga je oblika, s dvostrukim jezičacom dužine oko 35 cm, s osam otvora koji se pokrivaju prstima i jednom rupom koja se pokriva palcem. Balaban, jedan od drevnih puhačkih glazbala, zastupljen je u svim krajevima Azerbajdžana. Ovo glazbalo je zastupljeno u Iranskome Azerbajdžanu i u Republici Azerbajdžan.
Opis Balaban ima 8 rupa na prednjoj strani i jednu na zadnjoj strani u dijelu visine prve i druge rupe na prednjoj strani. Sastoji se od cijevi, jezičaca, regulatora, i poklopca.Charming Sounds of the Balaban by Saadat Abdullayeva
Cijev balabana, ili govda, cilindrična je cijev dužine 280 – 320 mm, najčešće napravljena od drveta marelice (ponekad i od lješnjaka, kruške, duda, šimšira, itd.). Proces izrezivanja balabanske cijevi naziva se „balaban čakma". Gornji kraj cijevi (baš ili kup) ima okrugli oblik, a donji kraj (ajag) je zašiljen. Unutrašnja šupljina ima promjer koji iznosi oko 10 mm. Osam rupa ili „tonova“ koji čine „zvučni ton“ (sas pardasi) napravljeni su na prednjoj stran,i a jedna rupa je napravljena na donjoj strani, nasuprot od intervala između prve i druge rupe. Ponekad se na donjem kraju donje strane napravi dodatna rupa koja se zove nizam pardasi, kako bi se obezbijedila bolja boja zvuka.
Rupe na instrumentu su klasifikovane na sljedeći način:
Zvučni ton – sas pardasiFunkcionalne#1 – prvi ton – baš parda#4 – glavni ton – šah parda#6 – otvoreni ton– ačig parda#8 – donji ton – ajag parda pozadinski ton – arha pardaTonske#2 – ton segaha – segah pardasi (1)#5 – ton segaha – segah pardasi (2)#7 – ton mahur – mahur pardasiAkustične donji ton balansa – nizam pardasi
Jezičac (gamiš, gargi ili dil) napravljen je od trske i ubacuje se u gornji otvor. On se izravnjava i dobiva oblik dvostrukoga jezičaca. On je vezan za glavnu cijev regulatorom dužine 60 mm i širine 10 mm koji se pravi od vrbe ili vinove loze presječene uzdužno. Poklopac se pravi od vrbe, lješnjaka, drijena ili duda i stavlja se na jezičac kako bi se spriječila oštećenja. Vezan je za regulator kako se ne bi izgubio.
Upotreba U svečanim prilikama, kao što su svadbe i odmorne ceremonije, svirača balabana prati perkusionist. Tradicionalna azerska glazbena skupina koju čine dva svirača balabana i perkusionist naziva se balabančilar dastasi. Prema Husenkuliju Sarabskome lovci su svirali balabane kako bi privukli prepelice. Određene vrste balabana se također koriste u ašik glazbi.
Nasljeđe Snimka Kjamilja Džalila ogljija Džalilova kako na balabanu svira pjesmu „Čargjah ahengi“ (azerski: Çahargah ahəngi ruski: Чаргях ахенги) uključena je u sastav Voyager Golden Recorda pod nazivom „Mugam“ s mnogim kulturnim postignućima čovječanstva.„AZƏRBAYCANDA BALABAN SƏNƏTİNİ ÖYRƏNƏN AMERİKALININ İNDİ 80 TƏLƏBƏSİ VAR (Balaban ustadı Babaxan Əmirovun dedikləri)“, mediaforum.az, pristupljeno 10. ožujka 2020.„Azerbaijani Music Selected for Voyager Spacecraft“, pristupljeno 10. ožujka 2020.„Voyager - Spacecraft - Golden Record - Sounds of Earth“, NASA, pristupljeno 10. ožujka 2020.
Galerija
Izvori
Vidi još Azerska glazba Azerska narodna glazba Duduk
Vanjske poveznice
BĀLĀBĀN, Encyclopædia Iranica Балабан // Музыкальная энциклопедия. Том 1. — М.: Советская энциклопедия, 1973. — Стб. 283—284 — 1072 с.
Kategorija:Drvena puhačka glazbala Kategorija:Azerbajdžanska glazbala Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Aziji