Andrej Čebotarev (Zagreb, 3. srpnja 1954. – Zagreb, 9. kolovoza 2018.), bio je hrvatski povjesničar, arhivist, arheolog i prevoditelj. Pisao je stručno-znanstvene radove iz područja povijesti, arhivistike, kulture, teologije i filozofije.MG, Srijeda u muzeju: Andrej Čebotarev priča o ruskim emigrantima, a “Kalinke” recitiraju Puškina i Jesenjina, regionalni.com, 5. veljače 2018., pristupljeno 3. siječnja 2020.
Životopis Andrej Borisovič Čebotarev rođen je u Zagrebu 1954. godine. Potomak je ruskih emigranata koji su došli u Zagreb 1920. godine.U Zagrebu proslavljen Sveti Dositej ispovjednik, p-portal.net, 15. siječnja 2015., pristupljeno 3. siječnja 2020. Arheologiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istome fakultetu stekao je i magisterij informacijskih znanosti. Magistrirao je 5. travnja 1993. godine s temom Statistička građa Ogulinske krajiške pukovnije (1746-1873) kao povijesni izvor.Popis magistara informacijskih znanosti u 1993. godini // Journal of Information and Organizational Sciences, br. 17, 1993., str. 265. - 267., , str. 267. U Hrvatskom državnom arhivu radio je od 1985. do 1991. godine.Nadežda Baranovski, Marijan Bosnar, In memoriam, Nekrolog. Andrej Čebotarev (1954.–2018.) // Arhivski vjesnik, sv. 61, br. 1, 2018., str. 351. - 352., Prvotno radio je kao mlađi arhivist, a nakon položenog stručnog ispita 1987. godine kao arhivist. Od 1987. do 1988. godine radio je u arhivskoj čitaonici, u kojoj je obavljao i poslove vezane uz evidencije i statističku obradu podataka. Od ožujka 1988. do lipnja 1991. godine radio je u tadašnjem Odjelu za noviju arhivsku građu, a potom se zaposlio u Hrvatskom institutu za povijest gdje je radio do 2005. godine, stekavši titulu znanstvenog asistenta. Znao je ruski, poljski,Boris Nikšić, Idejni svijet Andreja Čebotareva, 3. studenoga 2019., ruskaljetopis.hr, pristupljeno 25. kolovoza 2020. engleski i njemački jezik. Radove je objavljivao u časopisima: Povijesni prilozi, Časopis za suvremenu povijest, Glasilo grkokatoličke crkve sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu i Nova prisutnost. Pisao je o povijesnim temama ruske suvremene povijesti, martolozima, trgovcima robljem od 15. do 18. stoljeća, njemačkim obiteljima u Hrvatskoj, Vlasima u Hrvatskoj, Vojnoj krajini, te povijesti hrvatskih ratnika kroz stoljeća. Objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Bio je vanjskim suradnikom na projektu Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet, Hrvatskoga instituta za povijest.Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet, isp.hr, pristupljeno 3. siječnja 2020. Doktorska disertacija Vlasi Vojne krajine u XVI. i XVII. stoljeću, ostala mu je u rukopisu,61. Tip rada: Rukopis. Naslov: Vlasi Vojne krajine u XVI. i XVII. stoljeću (doktorska disertacija), SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH, Ministarstvo znanosti i tehnologije, mzos.hr, pristupljeno 21. kolovoza 2020. a objavljena je 2022. godine pod naslovom Vlasi i Vojna krajina u Hrvatskoj.
Bio je dugogodišnjim aktivnim članom Udruge za predstavljanje kulturne baštine ruskoga govornog područja Vernisaž, te je godinama pjevao u mješovitom zboru pravoslavnog hrama Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu.
Umro je u Zagrebu, 2018. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.
Djela Osvrt na suvremenu etruskologiju: (neki problemi etruščanskog jezika): diplomski rad, A. Čebotarev, Zagreb, 1983.Autor Čebotarev, Andrej, Hrvatski nacionalni skupni katalog, skupnikatalog.nsk.hr, pristupljeno 21. kolovoza 2020. Statistička građa Ogulinske krajiške pukovnije (1746-1873) kao povijesni izvor: magistarski rad, A. Čebotarev, Varaždin, 1993.Statistička građa Ogulinske krajiške pukovnije (1746-1873) kao povijesni izvor : magistarski rad, library.foi.hr, pristupljeno 3. siječnja 2020. Vlasi Vojne krajine u XVI. i XVII. stoljeću (doktorska disertacija), (u rukopisu) Vlasi i Vojna krajina u Hrvatskoj, Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o. – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2022.Vlasi i Vojna krajina u Hrvatskoj, Hrvatska sveučilišna naklada, hsn.hr, pristupljeno 26. veljače 2023.
Prevoditelj Ruske ikone 15. – 20. stoljeća: Galerija Klovićevi dvori, 8. lipnja - 18. srpnja 2010., urednice Vesna Kusin, Iva Sudec, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2010. (jedan od prevoditelja teksta kataloga s ruskoga na hrvatski jezik)Ruske ikone 15. - 20. stoljeća : Galerija Klovićevi dvori, 8. lipnja - 18. srpnja 2010. / autori tekstova Svetlana Katkova, Nina Griaznova ; prijevod s ruskoga Natalija Bertol, Vesna Crnolatac-Janjić, Andrej Čebotarev ; fotografije Roman Suslov, Aleksandr Kopačev ; urednice Vesna Kusin, Iva Sudec , crolib.hr, pristupljeno 3. siječnja 2020. Katarina Velika carica svih Rusa: iz Državnog muzeja Ermitaž: Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, Državni muzej Ermitaž, Sankt Peterburg, 12. travnja - 29. srpnja 2018., urednice Natalia Bakhareva, Danijela Marković, Iva Sudec Andreis, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2018., (jedan od prevoditelja teksta kataloga s ruskoga na hrvatski jezik)Katarina Velika carica svih Rusa: iz Državnog muzeja Ermitaž: Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, Državni muzej Ermitaž, Sankt Peterburg, 12. travnja - 29. srpnja 2018., urednice Natalia Bakhareva, Danijela Marković, Iva Sudec Andreis, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2018., ISBN 978-953-271-110-3, str. 344., gkd.hr, pristupljeno 21. kolovoza 2020.
Spomen 2019. godine Udruga za njegovanje ruske tradicije i kulture Vernisaž u Hrvatskom državnom arhivu organizirala je Okrugli stol posvećen njegovome životu i radu.Katarina Todorcev Hlača, Okrugli stol posvećen djelu Andreja Borisoviča Čebotareva, 23. listopada 2019., ruskaljetopis.hr, pristupljeno 3. siječnja 2020.
Izvori
Vanjske poveznice Pregled po znanstveniku: Andrej Čebotarev (MB: 191456), Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI Andrej Čebotarev, Građa za proučavanje upravnog sustava krajiških pukovnija (1746-1873) s posebnim obzirom na Ogulinsku krajišku pukovniju br. 3 // Arhivski vjesnik, br. 34-35, 1992., str. 195. – 212., Andrej Čebotarev, Nove teme i pristupi u sovjetskoj historiografiji 1990. i 1991. godine // Časopis za suvremenu povijest, sv. 24, br. 1, 1992., str. 223. – 252., Andrej Čebotarev, Djelatnost "Austrijskog instituta za Istočnu i Jugoistočnu Europu" i njegove publikacije // Časopis za suvremenu povijest, sv. 24, br. 2, 1992., str. 217. – 227., Andrej Čebotarev, Bioetičko naučavanje Ruske pravoslavne crkve // Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, sv. 4, br. 1, 2006., str. 161. – 178.,
Kategorija:Hrvatski povjesničari Kategorija:Hrvatski prevoditelji Kategorija:Životopisi, Zagreb