Raputia je rod rutovki u tropskoj Južnoj AmericiKew, pristupljeno 11. kolovoza 2026., svrstan u potporodicu Zanthoxyloideae. Morfologija Raputia Aubl. je rod grmova i stabala visokih do oko 13 m. Listovi su nasuprotni, peteljkasti i cjelovita ruba; najčešće su jednolisni ili trodijelni, ali novija peruanska R. codo-pozuzoensis ima 5–7 liski, što je pri njezinu opisu bilo prvi takav slučaj poznat u rodu. Liske su papiraste do kožaste. Cvatovi su bočni, često smješteni izravno na granama, po 1–4 u čvoru, i građeni kao zavijeni jednostrani grozdovi.
Cvjetovi su izrazito zigomorfni. Lapova je 5, pri samoj osnovi su srasli, jako se preklapaju i ostaju na plodu. Vjenčić je zakrivljen, bijel ili blijedozelen, dug do oko 1,5 cm i dvousnat; cijev je kratka, a od pet režnjeva jedan oblikuje jednu usnu, dok preostala četiri zajedno čine drugu, četverorežnjastu i zavinutu usnu.
Plodna su 2 prašnika, uz 2 ili 3 šilasta staminodija. Filamenti su međusobno slobodni, ali se dlačicama drže uz vjenčić. Antere su bazifiksne, međusobno povezane i pri osnovi nose vrlo karakteristične nesimetrične do srpaste privjeske. Disk je čašast, gol, niži ili viši od plodnice. Plodnica se sastoji od 5 međusobno slobodnih karpela, sa po dva sjemena zametka; vrat je jedan, a njuška koso glavasta. Plod čini 1–5 slobodnih merikarpa koji se otvaraju s trbušne strane. U svakom obično dozrijeva jedna duguljasta, glatka i gola sjemenka. Flora of the Venezuelan Guayana, Volume 9, pristupljeno 11. kolovoza 2026. Rasprostranjenost Današnji Kew priznaje 14 vrsta, rasprostranjenih u Boliviji, sjevernom i zapadno-središnjem Brazilu, Kolumbiji, Francuskoj Gvajani, Peruu i Venezueli. Stara Flora of the Venezuelan Guayana poznavala je samo 10; među kasnijim dodacima je R. codo-pozuzoensis, opisana 2017. iz Perua, čiji su listovi s 5–7 liski proširili čak i tadašnju morfološku definiciju roda.
Kew pod Raputia danas svodi Myllanthus R.S.Cowan, Achuaria Gereau, Aruba Nees & Mart., Sciuris Schreb. i Pholidandra Neck.; posljednja tri imaju i nomenklaturne probleme navedene kod Kewa. Vrste Raputia amazonica (Huber) Kallunki Raputia aromatica Aubl. Raputia brevipedunculata Kallunki Raputia codo-pozuzoensis Rob.Fernandez & Arteaga Raputia hirsuta (Gereau) Kallunki Raputia lindosana Kallunki Raputia maroana (R.S.Cowan) Kallunki Raputia megalantha Kallunki Raputia neblinensis (R.S.Cowan) Kallunki Raputia praetermissa Pirani & Kallunki Raputia santosii Kallunki Raputia simulans Kallunki Raputia szczerbanii (Steyerm.) Kallunki Raputia ulei (K.Krause) Kallunki
Sinonimi Homotipski: Sciuris Schreb. in Gen. Pl., ed. 8[a]. 1: 24 (1789), nom. illeg. superfl. Heterotipski: Achuaria Gereau in Candollea 45: 365 (1990) Aruba Nees & Mart. in Nova Acta Phys.-Med. Acad. Caes. Leop.-Carol. Nat. Cur. 40: 172 (1823), nom. illeg. homonym. post. Myllanthus R.S.Cowan in Mem. New York Bot. Gard. 10(2): 34 (1960) Pholidandra Neck. in Elem. Bot. 1: 348 (1790), opus utique oppr. Izvori
Kategorija:Rodovi Galipeinae