Mario Glavaš (Pinezići, 1936.), hrvatski liječnik, specijalist opće, torakalne i vaskularne kirurgije. Svjetski inovator u zdravstvu.Glas Koncila Vlado Čutura. Intervju s dr Mariom Glavašem: SPOZNAJE DR. MARIJA GLAVAŠA, 81-GODIŠNJEGA HRVATSKOGA KIRURGA SVJETSKOGA GLASA »Čovjeka vratiti u središte kao cjelovitu osobu i u medicini« - 22. lipnja 2017. (pristupljeno 11. veljače 2019.)
Životopis Rodno mjesto su mu Pinezići. Studirao u Zagrebu gdje je diplomirao 1963. na Medicinskom fakultetu. Pri Medicinskom fakultetu u Rijeci stekao je docenturu. Na istom fakultetu radio od 1970. godine. Specijalizirao je opću kirurgiju i od 1974. godine specijalizirao torakalnu i vaskularnu kirurgiju, koju je usavršavao na Kirurškoj klinici u Rijeci, zatim na Univerzitetskoj klinici u Ljubljani na VMA, Sveučilišnoj klinici Michigan u Ann Arboru i Klinici San Raffaele u Milanu. U Medicinskom centru u Puli od 1976. godine vodio Odsjek za abdominalnu kirurgiju. Od 1980. je godine predstojnikom Djelatnosti za kirurške bolesti – uz manji prekid – sve do 1994. godine. Doktorirao na Medicinskome fakultetu u Zagrebu 1983. godine. Od iste je godine redovni Newyorške akademije znanosti. Dragovoljac je Domovinskoga rata. U Domovinskomg je ratu izveo mnoštvo složenih operacijskih zahvata u ozlijeđenih bolesnika. U vrlo je teškim uvjetima, na bojišnici u podrumu jednog Doma zdravlja izveo je zacijelo najteži operacijski zahvat na gušterači. Od 2000. godine redovni član Akademije medicinskih znanosti. I nakon odlaska u mirovinu radi operacije i među rijetkima je koji u 81. godini još operiraju.
Djela Ostavio bogat stručni i znanstveni opus koji čini više od 80 znanstvenih i stručnih radova, više od 100 radova na domaćim i međunarodnim kongresima i skupovima.
Članstva Član je više uglednih društva i ustanova, od kojih se ističu: Član je Hrvatskoga liječničkoga zbora. Član je Hrvatskoga kirurškoga društva. Član je Hrvatskoga društva za vaskularnu kirurgiju. Član je Europskoga društva za vaskularnu kirurgiju. Član je Hrvatskoga društva za medicinsko vještačenje. Redoviti je član Newyorške akademije znanosti od 1983. Redoviti član Akademije medicinskih znanosti od 2000. godine. U petom izdanju Američkoga biografskoga instituta zbog izvanrednoga doprinosa kirurgiji. Od 2010. član Američkoga biografskog instituta i certificirano mu je članstvo u kirurškoj profesiji.
Priznanja Izabrana priznanja: Osoba godine 2009. u izboru Američkoga biografskog instituta. Povelja Hrvatskoga liječničkoga zbora 2010. godine.
Izabrane izjave Izabrane izjave: Za rješavanje problema bitna je visoka razina morala i savjesti, a odsutnost tih kategorija ne stvara probleme samo u zdravstvu, nego mnogo šire. Kriza morala ugrožava ne samo nas, nego i cijelu našu zapadnu civilizaciju, jer zanemarujući ili odričući se religije, gubimo podlogu morala u etici, druge ne poznajemo, a upravo etika i moral daju smisao životu. Sposobnim liječnicima treba biti dopušteno raditi do kada oni žele, a apsurdno je da danas sposoban, zdrav liječnik sa 65 godina, u naponu umnih mogućnosti, mora u mirovinu. Zar nije polazni postulat strategije za dug život i zdravlje psihička i fizička aktivnost od rođenja do smrti? Ne odlaze oni (liječnici u Hrvatskoj) samo zbog niskih primanja, nego i zbog nesređenoga stanja u zdravstvenom sustavu, nestabilnoga stanja u zemlji s neprekidnim besmislenim konfrontacijama u kojima se ne nazire kritično mnoštvo pametnih koje bi sve procese usmjeravalo u ispravnom pravcu. Posebno je u takvim uvjetima teško raditi odgovornim, savjesnim i izvrsnim liječnicima koji u tišini i izvan javnosti svojim velikim trudom, ne gledajući na radno vrijeme, nadoknađuju nedostatke u zdravstvu i sa svojim ekipama i medicinskim osobljem postižu zavidne rezultate na svjetskoj razini. Ljubav prema domovini držim da je stvar osobne dimenzije, stvar odgoja i usađenosti u ljude od praiskona, i to su bili razlozi što sam se prijavio kao dragovoljac u osvit nadolazećega rata 1990. za sve zadaće tamo gdje budem potreban Čovjeku se može i mora pristupiti kao cjelini. Zaokupljati se samo fizičkom stranom ljudske prirode nije dovoljno jer čovjeka čini velikim, uzvišenim bićem upravo ona druga nematerijalna strana, umna, s karakteristikama intelekta i ljubavi s uresom duhovnosti i rezultantom tih kategorija savjesti. U takvu ozračju čovjeka je moguće vratiti u središte kao cjelovitu osobu i u medicini. Preventivna medicina nije atraktivna, još je manje spektakularna, oko nje se ne vrti mnogo novca, ne odvijaju se veliki biznisi, njezini protagonisti u pravilu su skromni, samozatajni, ali ipak je preventivna medicina postigla fantastične rezultate u očuvanju zdravlja ljudi.
Izvori
Kategorija:Životopisi, Rijeka Kategorija:Hrvatski kirurzi