Habulica (naliep, lat. Actaea), biljni rod iz porodice Ranunculaceae s oko 30 vrsta uresnih trajnica, neke su ljekovite. U Hrvatskoj raste klasasta habulica (A. spicata), nazivana i vučji korijen, crnuša, resnik.
Rod je raširen Europom, Azijom i Sjevernom Amerikom. Ime Ime Actaea dolazi još iz antičke Grčke. Stari Grci su tim imenom nazivali biljku s jakim ili neugodnim mirisom, vjerojatno zbog aromatičnih i pomalo oštrih podzemnih dijelova nekih vrsta. Opis Actaea — kod nas često zvana habulica — jedan je od najtajanstvenijih rodova žabnjaka. To su šumske trajnice s tamnim listovima, sitnim bijelim cvjetovima i gotovo nestvarnim plodovima koji izgledaju kao oči, krvave bobice ili sjajne crne perle.
Rod pripada porodici Ranunculaceae, dakle rođacima: kukurijeka, jedića, sasa, i žabnjaka. Ali Actaea djeluje mnogo “šumskije” i mračnije od većine njih. Raste po vlažnim listopadnim šumama, planinskim sjenama, humusnim tlima Europe, Azije i Sjeverne Amerike.WFO, pristupljeno 10. svibnja 2026.
To su višegodišnje biljke s debelim podankom, velikim razdijeljenim listovima, i uspravnim cvjetnim stapkama. Cvjetovi su mali, bijeli ili kremasti, puni brojnih prašnika, često skupljeni u guste grozdove ili klasove. Plodovi kod nekih vrsta su jarko crveni, kod drugih sjajno crni, a kod slavne Actaea pachypoda bijeli s crnom točkom pa izgledaju poput očnih jabučica. Zato je Amerikanci zovu “doll’s eyes”. Te bobice izgledaju gotovo umjetno, bijelo voštano tkivo i crna točka u sredini kao zjenica. Ali iza te ljepote skriva se otrovnost. Mnoge vrste Actaea sadrže toksične glikozide, alkaloide, i druge obrambene spojeve. Plodovi nekih vrsta mogu izazvati mučninu, poremećaje srca, vrtoglavicu, pa i ozbiljna trovanja. Ipak, neke vrste imaju dugu medicinsku povijest. Najpoznatija je Actaea racemosa, nekad poznata kao Cimicifuga racemosa — crni kohoš. To je važna sjevernoamerička ljekovita biljka koju su koristili domorodački narodi, a kasnije i europska fitoterapija, posebno za ženske tegobe, hormonalne simptome, i tradicionalnu medicinu.
Dio vrsta ima klasične bobice, dio vrlo izdužene cvatove, pa su neke dugo bile izdvojene u poseban rod: Cimicifuga. Ali moderna DNA pokazala je da su zapravo duboko unutar roda Actaea.
Ekološki su habulice tipične biljke starih šuma, vole duboku sjenu, vlagu, bogato šumsko tlo, i stabilnu mikroklimu. Zato često nestaju nakon sječe, isušivanja, ili fragmentacije šuma. x = 8. Galerija
Vrste
Actaea arizonica (S.Watson) J.Compton Actaea asiatica H.Hara Actaea austrokoreana (H.W.Lee & C.W.Park) Cubey Actaea bifida (Nakai) J.Compton Actaea biternata (Siebold & Zucc.) Prantl Actaea brachycarpa (P.K.Hsiao) J.Compton Actaea cimicifuga L. Actaea cordifolia DC. Actaea dahurica (Turcz. ex Fisch. & C.A.Mey.) Franch. Actaea elata (Nutt.) Prantl Actaea europaea (Schipcz.) J.Compton Actaea frigida (Royle) Prantl Actaea heracleifolia (Kom.) J.Compton Actaea japonica Thunb. Actaea kashmiriana (J.Compton & Hedd.) J.Compton Actaea laciniata (S.Watson) J.Compton Actaea lancifoliolata (X.F.Pu & M.R.Jia) J.P.Luo, Q.Yuan & Q.E.Yang Actaea × ludovicii B.Boivin Actaea matsumurae (Nakai) J.Compton & Hedd. Actaea muliensis J.P.Luo, Q.E.Yang & Q.Yuan Actaea nanchuanensis (P.K.Hsiao) J.P.Luo, Q.Yuan & Q.E.Yang Actaea pachypoda Elliott Actaea podocarpa DC. Actaea purpurea (P.K.Hsiao) J.Compton Actaea racemosa L. Actaea rubifolia (Kearney) Kartesz Actaea rubra (Aiton) Willd. Actaea simplex (DC.) Wormsk. ex Prantl Actaea spicata L. Actaea taiwanensis J.Compton, Hedd. & T.Y.Yang Actaea vaginata (Maxim.) J.Compton Actaea yunnanensis (P.K.Hsiao) J.Compton
Vanjske poveznice
Izvori
Kategorija:Rodovi Helleboreae