mini|200 px|Peru, Machu Picchu
Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942). Obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor.
Turistička kretanja se dijele na vrste i specifične oblike turizma. Dok su vrste turizma definirane određenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista (boravišni, vikend i izletnički turizam), specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim turističkim motivom koji posjetitelje privlači u točno određene destinacije, npr. lov - lovni turizam. Specifični oblici turizma orijentirani su na manje (definirane) segmente turističke potražnje, a nastali su kao suprotnost masovnom turizmu.
Etimologija
Riječ turist prvi je puta korištena 1772. godine, a riječ turizam 1811. godine.Griffiths, Ralph; Griffiths, G. E.: Pennant's Tour in Scotland in 1769 The Monthly Review, Or, Literary Journal, London, 1772., vol. 150 (46), str. 150 (pristupljeno 22. ožujka 2018.)Harper, Douglas: Tour Online Etymology Dictionary (pristupljeno 22. ožujka 2018.) Riječi turist i turizam sastoje se od riječi tour, koja je izvedena iz staroengleske riječi turian, starofrancuske torner, od latinskog tornare; što znači "uključiti se u tok", koja i sama ima korijene starogrčke riječi tornos (τόρνος); što znači "tok".Harper, Douglas: Turn Online Etymology Dictionary (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
Popisi i statistika turizma u svijetu
Ukupan broj prekograničnih turističkih putovanja
Međunarodni turistički dolasci u 2012. godini dosegli su brojku od 1,035 milijardi, u odnosu na brojku od 996 milijuna u 2011. godini, te 952 milijuna u 2010. godini.UNWTO - svjetski turistički barometar (PDF) Svjetska turistička organizacija, siječanj 2013., vol. 11 (1) (pristupljeno 22. ožujka 2018.) U 2011. i 2012. godini međunarodna potražnja za putovanjima nastavila se povećavati usprkos gubicima koji su nastali kao rezultat velike recesije iz kasnih 2000-ih godina, kada je turizam, od druge polovice 2008. godine do kraja 2009. godine, kao grana doživio znatan pad. Nakon porasta od 5 % u prvoj polovici 2008. godine, postotak inozemnih dolazaka turista se u drugoj polovici iste godine smanjio, te je godina završila s povećanjem od 2 % u odnosu na povećanje od 7 % prethodne godine.Međunarodni turizam ugrožen pogoršanjem globalne ekonomije (PDF) Svjetska turistička organizacija, siječanj 2009., vol. 7 (1) (pristupljeno 24. ožujka 2018.) Negativni trend se nastavio tijekom 2009. godine, a u nekim zemljama i pojačao zbog izbijanja virusa gripe H1N1, što je rezultiralo padom od 4,2 % te godine, a broj dolazaka međunarodnih turista smanjio se na 880 milijuna. Međunarodni turistički prihodi doživjeli su pad od 5,7 %.UNWTO - svjetski turistički barometar (PDF) Svjetska turistička organizacija, kolovoz 2010. vol. 8 (8) (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
Najveće svjetske turističke destinacije
Svjetska turistička organizacija navodi sljedećih deset destinacija kao najposjećenije po broju dolazaka međunarodnih turista u 2016. godini:
Mjesto Država UNWTOregijaUNWTO - države članice Svjetska turistička organizacija (pristupljeno 24. ožujka 2018.) Međunarodniturističkidolasci(2016.)UNWTO - važne stavke turizma 2016. godine Svjetska turistička organizacija (pristupljeno 24. ožujka 2018.)1. Europa 82,6 milijuna2. Sjeverna Amerika 75,6 milijuna3. Europa 75,6 milijuna4. Azija 59,3 milijuna5. Europa 52,4 milijuna6. Europa 35,8 milijuna7. Europa 35,6 milijuna8. Sjeverna Amerika 35,0 milijuna9. Azija 32,6 milijuna10. Azija 26,8 milijuna
Međunarodni prihodi od turizma mini|200 px|Krakov, bivši glavni grad Poljske, središte kulturnog turizma Međunarodni prihodi od turizma 2014. godine dosegli su 1,2 bilijuna američkih dolara, što odgovara porastu od 3,7 % u odnosu na 2013. godinu.Međunarodni prihodi od turizma 2011. godine prerasli 1 bilijun američki dolara Svjetska turistička organizacija, 7. svibnja 2012. (pristupljeno 24. ožujka 2018.) Svjetska turistička organizacija navodi sljedeće države kao deset najvećih država kad su u pitanju prihodi od turizma (2016.):
Mjesto Država UNWTOregija Međunarodniprihodiod turizma(2016.)1. Sjeverna Amerika 204,5 milijardi $2. Azija 114,1 milijardi $3. Europa 56,5 milijardi $4. Europa 45,9 milijardi $5. Europa 45,5 milijardi $6. Azija 44,6 milijardi $7. Europa 39,4 milijardi $8. Europa 36,9 milijardi $9. Azija 36,2 milijardi $10. Azija 31,3 milijardi $
Međunarodni izdaci za turizam
Svjetska turistička organizacija navodi sljedeće države kao deset najvećih država kada su u pitanju izdaci za turizam (2016.):
Mjesto Država UNWTO regija Međunarodniizdaciza turizam(2016.)1. Azija 292,2 milijardi $2. Sjeverna Amerika 112,9 milijardi $3. Europa 77,5 milijardi $4. Europa 63,3 milijardi $5. Europa 38,4 milijardi $6. Europa 34,9 milijardi $7. Sjeverna Amerika 29,4 milijardi $8. Azija 25,0 milijardi $9. Europa 24,4 milijardi $10. Oceanija 23,5 milijardi $
Oblici turizma
Alternativni turizam Džihadistički turizam Ekološki turizam Elitni turizam Enofilski turizam Festivalski turizam Gastronomski turizam Gradski/urbani turizam Industrijski turizam Izletnički turizam Kongresni turizam Kontinentalni turizam Kulturni turizam Lovni i robolovni turizam Manifestacijski turizam Masovni turizam Narkorekreacijski turizam Naturizam Nautički turizam Nuklearni turizam Obrazovni turizam Poslovni turizam Pustolovni turizam Ratni turizam Robinzonski turizam Seoski/ruralni turizam Sportsko-rekreacijski turizam Svemirski turizam Turizam morskih pasabolje ime? Vjerski turizam Zdravstveni turizam Znanstveni turizam
Vidi još Hrvatski turizam
Izvori
Kategorija:Kultura