Kujataa je poljoprivredno područje od oko 100 kilometara duž subarktika između gradova Narsaq i Qaqortoq u južnom dijelu Grenlanda. Ovo područje svjedoči o povijesti i kulturi nordijskih lovaca-skupljača i farmera koji su počeli dolaziti s Islanda u desetom stoljeću, te inuitskih lovačkih i poljoprivrednih zajednica koje su se razvile u kasnom osamnaestom stoljeću. Usprkos njihovim razlikama, ove dvije kulture su stvorile kulturni krajolik koji se temelji na poljoprivredi, ispaši stoke i izlovu morskih sisavaca. Kujataa krajolik predstavlja prvi primjer uvođenja poljoprivrede na Arktiku i prva nordijska naselja izvan Europe. mini|300px|lijevo|<center>Karta nordijskog Istočnog naselja iz 10. st. s identificanim farmama i crkvama. Zbog toga je pet područja Kujataa, koji se odlikuju arheološkim nalazištima starih poljoprivrednih zemljišta i uzgoja ovaca starih preko 1000 godina, upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi kao danska svjetska baština.Eight new sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List, UNESCO 9. srpnja 2017. Pristupljeno 20. srpnja 2017.
Povijest
Povijest Kujataa započinje naseljavanjem Vikinga na Grenlandu oko 985. godine. Oni su osnovali tzv. „Istočno naselje” (staronordijski jezik: Eystribyggð), prvu od tri velike kolonije na Grenlandu, a koja se rasprostirala na području današnje grenlandske općine Kujalleq; tj. na ulazu u duge fjordove kao što su Tunulliarfik (Eiriksfjord), Igaliku (Einarsfjord) i Sermilik Fjord. Na vrhuncu ovdje je obitavalo oko 4000 ljudi, a posljednji pismeni zapisi o njoj je zapis o vjenčanju u crkvi u Hvalseyjarfjordu iz 1408. god., dok su druge nordijske kolonije propale oko 50-100 godina ranije.Dale Mackenzie Brown, The Fate of Greenland's Vikings, Archaeological Institute of America, 2000. Pristupljeno 20. srpnja 2017. Koncem 19. stoljeća otkrivene su ruševine oko 500 farmi i 16 crkava u nekoliko naselja od kojih su najpoznatija Brattahlíð, Dyrnæs, Garðar, Hvalsey i Herjolfsnes.Kathy A. Svitil, The Greenland Viking Mystery, Discover Magazine, 1. srpnja 1997. Pristupljeno 20. srpnja 2017.
Usprkos eskimskoj predaji o njihovom osvajanju nordijskih naselja nema arheoloških dokaza o nasilnim sukobima u području, te se pretpostavlja kako je kolonija propala zbog erozije tla zbog pretjerane ispaše i dodira s crnom kugom.Magnús Sveinn Helgason, What happened to the Viking settlement of Greenland? New research shows cooling weather not a factor , Iceland Magazine, 18. prosinca 2015. Pristupljeno 20. srpnja 2017.
Iako su Inuiti skupine Thule (preteče današnjih Inuita), koji su živjeli sjevernije od nordijskih naselja, bili u kontaktu s Nordijcima još od 11. st. (što se navodi u „Sagi Erika Crvenog” iz 13. st.), tek su se nakon propasti njihovih naselja tijekom Malog ledenog doba počeli doseljavati u ovo područje.
Tek je 1774. godine dansko-norveški trgovac Anders Olsen osnovao novu koloniju Julianehaab, 19 km južnije od Hvalseya. Naselje je postalo trgovačko središte, danas poznato kao grad Qaqortoq.Elisha Kent Kane, Arctic Explorations: The Second Grinnell Expedition, 1856. Pristupljeno 20. srpnja 2017.
Popis lokaliteta
Slika Ime Lokacija Površina Koordinate Odlike 150x150px|<center>Vikinška crkva Bratta <center>Qassiarsuk Kujalleq 11.342 ha Smješten u fjordu Tunulliarfik (Skovfjorden), ova plodna dolina uz more je bilo naselje Brattahlíð koje je osnovao Erik Crveni. Tu se nalaze ostaci nekoliko zgrada (kuće, štale i crkva - najstarija u Americi). Današnje selo na ovom mjestu je osnovano kao prva moderna farma ovaca 1924. god. God. 2010. Qassiarsuk je imao 89 stanovnika. 150x150px|<center>Panorama Igalika <center>Igaliku Kujalleq 8.287 ha Naselje je 1783. osnovao trgovac i kolonijalni upravitelj Anders Olsen sa ženom Tupernom, koja je bila eskimka, na ruševinama vikinškog naselja Garðar iz 12. st., koje je bilo biskupijsko središte pokrajine. Do 1995. Igaliku je imao 71 stanovnika, da bi do 2010. taj broj pao na 55. 150x150px|<center>Panorama Igalika sa Sissarluttoqom preko fjorda <center>Sissarluttoq Kujalleq 339 ha Inuitsko naselje između Igalikua na sjeveru i Qaqortukulooqa na jugu, nasuprot Tasikuluulika koji se nalazi s druge strane fjorda Tunulliarfik. 150x150px|<center>Bale sijena u Vatnahverfiju <center>Tasikuluulik (Vatnahverfi) Kujalleq 7.542 ha Vatnahverfi (nor. „Jezerski kraj”) je područje prvih nordijskih doseljenika za koje arheolozi smatraju da su imali najbolje pašnjake u koloniji. Rasprostiralo se na oko 500 km² od Labradorskog mora preko 60 km istočno do ledenjaka Jespersens, između fjordova Einarsfjord (Igaliku) i Hrafnsfjord (Agdluitsoq) 150px|<center>Ruševine crkve u Hvalseyu <center>Qaqortukulooq (Hvalsey) Kujalleq 7.382 ha Hvalsey je mjesto najvećeg i najbolje sačuvanog nordijskog naselja na Grenlandu, Eystribyggða. Naselje je bilo najvažnije središte južnog Grenlanda, o čemu svjedoče ruševine dvije velike dvorane, 14 kuća i crkve.
Poveznice L'Anse aux Meadows
Izvori
KUJATAA, World Heritage Site for World Heritage Travellers
Kategorija:Grenland Kategorija:Svjetska baština u Sjevernoj Americi Kategorija:Svjetska baština u Danskoj Kategorija:Kulturni krajolici