Lovorolike (lat. Laurales), biljni red u razredu dvosupnica čijih većina vrsta raste po tropskim i suptropskim krajevima. Red se sastoji od sedam porodica s okoko 2500 do 2800 vrsta. Rod lovor, lovorika ili Laurus, čije ime dolazi iz keltskog blaur (uvijek zelen) dao je i redu i porodici svoje ime. Najvažniji i najpoznatiji predstavnik je zimzeleni grm ili stablo Laurus nobilis s aromatičnim listovima koji služe kao začin. Botanički opis Lovorolike (Laurales) red su cvjetnica iz skupine magnoliida. Obuhvaćaju pretežno drvenaste biljke: stabla, grmove i lijane, rjeđe zeljaste ili poluparazitske oblike. Većina vrsta raste u tropskim i suptropskim područjima, ali pojedine porodice i rodovi dopiru i u umjerene krajeve, osobito na južnoj polutki. Red je posebno važan u vlažnim tropskim šumama, gdje mnogi njegovi predstavnici čine dio sloja drveća i grmlja.
Biljke iz reda Laurales često su aromatične zbog eteričnih ulja u listovima, kori, drvu ili plodovima. Listovi su najčešće jednostavni, cjelovita ruba ili nazubljeni, s peteljkom i bez palistića. U mnogim porodicama cvjetovi su sitni i neugledni, ali građom vrlo osobiti. Česti su razvijeni receptakul ili hipantij, brojni slobodni plodni listovi, malobrojni ili brojni prašnici te prašnice koje se otvaraju zaliscima. Cvjetovi mogu biti dvospolni ili jednospolni, a biljke jednodomne ili dvodomne.
Plodovi su vrlo raznoliki. Kod lovorovki je plod najčešće koštunica ili boba, kod kalikantovki su plodići zatvoreni u povećanom hipantiju, kod hernandijevki se razvijaju krilati plodovi ili plodovi obavijeni napuhnutim braktejama, a kod nekih boldovki i siparunovki plodni listovi i plodići smješteni su u mesnatom receptakulu. Zbog takve građe mnogi predstavnici reda imaju neobične cvjetove i plodove, nalik malim vrčevima, čašicama, lampionima ili propelerima.
U redu se danas najčešće priznaje sedam porodica: Atherospermataceae, Calycanthaceae, Gomortegaceae, Hernandiaceae, Lauraceae, Monimiaceae i Siparunaceae. Najveća i gospodarski najvažnija porodica su Lauraceae, u koje pripadaju lovor, cimet, kamforovac i avokado. Ostale porodice uglavnom su manje, često s mnogo reliktnih, otočnih ili regionalno ograničenih rodova, osobito u Južnoj Americi, Madagaskaru, Australiji, Novoj Kaledoniji, Novoj Gvineji i Novom Zelandu. Karakteristične morfološke značajke Za lovorolike su značajni jednostavni listovi bez palistića, prisutnost aromatičnih tvari i razmjerno primitivna građa cvijeta, s dijelovima koji su često spiralno ili pršljenasto raspoređeni. U mnogim porodicama javlja se čašast, vrčast ili kuglast receptakul, koji može djelomično ili potpuno zatvarati prašnike i plodne listove. Plodni listovi često ostaju slobodni, a svaki obično sadrži jedan sjemeni zametak.
Prašnice se u mnogim skupinama otvaraju zaliscima, što je česta značajka reda. Cvjetovi su često sitni, zelenkasti ili žućkasti, ali mogu biti i mirisni ili upadljiviji, kao kod kalikantovki. Plodovi se razvijaju kao koštunice, bobe, aheniji, sinkarpi ili krilati plodovi, ovisno o porodici. Raznolikost plodova posebno je izražena kod Hernandiaceae, Atherospermataceae, Siparunaceae i Monimiaceae. Laurales, pristupljeno 3. lipnja 2026.
Porodice
Izvori
Vanjske povaznice GBIF
Kategorija:Redovi Magnolianae