Japanski dvornik (japanska rejnutrija; lat. Reynoutria japonica) je trajnica iz obitelji Dvornikovki (Polygonaceae), red klinčićolike (Caryophyllales, nekad u danas nepriznatom redu Polygonales). Porijeklom je iz istočne Azije i Japana. Kod nas se, kao i u brojnim drugim zemljama, smatra invazivnom vrstom. Ime dvornik ostalo je jer se nekada uključivala u rod dvornika, a danas rodu rejnutrija (Reynoutria) Znanstveni nazivi Poznata je pod brojnim sinonimnim imenima i pripisivana u nekoliko rodova: Fallopia, Pleuropterus, Polygonum, Tiniaria i Reynoutria. Polygonum cuspidatum Willd. ex Spreng. još nije razriješen, možda je njezin sinonim ili posebna vrsta. Polygonum cuspidatum Siebold & Zucc., sinonim je za Reynoutria japonica Houtt., vidi sinonimi.
Povijest U Europu ga je oko 1825. donio Philipp Franz von Siebold. Negdje u isto vrijeme unesen je i u SAD. U Hrvatskoj je prvi puta zabilježena 1970. u gradu Zagrebu, a danas je ima na više lokacija, posebno grad Karlovac pa je postala i čest ukras okućnica. Njezinim rezanjem i odbacivanjem biljka se širi jer je njezina glavna osobina visoka sposobnost regeneracije.
Opis Dvodomna biljka visoka do 4 metra, srcolikih listova zašiljenog vrha. Stabljike rastu iz podzemnih korijena i tvore gustu šikaru. Cvate u kasno ljeto i jesen. Cvjetovi su kremasto bijele boje u grozdastim cvatovima dužine 10 – 15 cm.Invazivne vrste u republici Hrvatskoj
Uklanjanje Ova biljka ima duboko i široko rasprostranjen korijenov sustav pa iskapanje korijenja nije lako i uspješno je samo ako se uklone i najmanji dijelovi istog (navodno korijen prodire i do 4 metra u tlo). Korištenje herbicida, iako brzo i učinkovito, kontraproduktivno je jer pomoću istih tretirano tlo godinama postaje neuporabivo za druge kulture te živi svijet. U Njemačkoj je iskušano korištenje slane vode i tretman vrućom parom.
Jestivost i ljekovitost Kako su proljetni izdanci japanskog dvornika jestivi neki ovaj način uklanjanja predlažu kao alternativu. Jestivi su i posve mladi listovi koje treba prokuhati
Kao ljekovita biljka koristi se u Kini i Japanu (korijen), kod gljivičnih bolesti i upale kože te bolesti srca i krvožilnog sustava. Između ostalih tvari sadrži antrakinon, emodin i lavonoid resveratrol, supstancu izrazitih antioksidativnih svojstava.Fleischauer,S.G.,Guthmann,J.,Spiegelberger,R. Essbare Wildpflanzen,München 2007.,str.143Po novijim istražvanjima mogla bi se koristiti i kod lajm borelioze.https://www.lymedisease.org/seven-herbals-kill-lyme-disease/ Pristupljeno 28.05.2020.
Sastav Japanski dvornik je poznat kao biljka vrlo bogata resveratrolom koji se može naći u crnom vinu i koji je potaknuo interes biologa i trgovaca za ovu biljku još 1990-ih godina. Rizomi akumuliraju 20 do 50 puta više resveratrola od ostalih dijelova. Po nekim izvorima rizomi sadrže približno 197 μg/g resveratrola, dok stabljike imaju samo 9, a u lišću ga nema. Tridesetak spojeva izolirano je iz rizoma. Spojevi su farmakološki zanimljivi i mogu se svrstati u sljedećih pet klasa: antrakinoni, stilbeni, flavonoidi, lignani i fenolni spojevi.Wenting Zhang, Ying Jia, Qinwei Huang, Qing Li, Kaishun Bi, "Simultaneous Determination of Five Major Compounds in Polygonum cuspidatum by HPLC", Chromatographia, vol. 66, nos 9/10, 2007
Antrakinoni, u uobičajenim terapijskim dozama, djeluju laksativno. Emodol također ima svojstva estrogena. Flavonoidi sadrže neke snažne antioksidanse .
Stilbeni uključuju resveratrol i njegove derivate, s obećavajućim farmakološkim svojstvima. Resveratrol je prisutan u dovoljno velikim dozama da ga se isplati industrijski ekstrahirati. Količina sastojaka korijena Polygonum cuspidatum sakupljenih u raznim regijama Kine znatno varira ovisno o uvjetima uzgoja, procesu sušenja, uvjetima skladištenja itd. Kineski izvori daju sljedeći količinski raspon: od 6 do 29 μg/g DM resveratrola (kromatografijom reverzne faze RP-HPLC). Drugom metodom (HPTLC tankoslojna kromatografija), Zhao i suradnici (2005.) pronašli su 1810 μg/g MS.
Kineska industrija trenutno prerađuje 6 000 tona rizoma Reynoutrie japonice i na tržištu nudi 60 tona manje ili više čistog ekstrakta. Na tržištu su se pojavili mnogi dodaci prehrani bogati resveratrolom. Obično kombiniraju polifenole grožđa s ekstraktima japanskog dvornika koji sadrže velike količine jeftinog resveratrola.
resveratrol 0,15 – 1,77 mg/g suhe tvari piceid (glukozid resveratrola) 9,91 – 16,4 mg/g suhe tvari piceatanol (stilben) 0,025 – 0,067 mg/g te njegov glukozid astringin 0,98 – 1,22 mg/g antrakinoni – emodin (35,3 mg na 6,7 g suhog ekstrakta), fiscin (8,2 mg na 6,7 g suhog ekstrakta) antraglukozid B (17,6 mg na 4,6 g suhog ekstrakta) antrakinon krizofanolne/krizofanialne kiseline antrakinonski derivat citreorozein triptofan tahiozid 2-metoksi-6 acetil-7 metilugnon 1mg/100 g kloroformnog ekstrakta 2,6-dihidroksibenzojeva kiselina Galijeva kiselina, Pristupljeno 30. svibnja 2020.
Sinonimi
Dodatna literatura Ursula Bollens: Bekämpfung des Japanischen Staudenknöterichs. Literaturreview und Empfehlungen für Bahnanlagen. Umwelt-Materialien UM-192-D. Departement für Umwelt, Verkehr, Energie und Kommunikation, 2005. (, link na Webdokument)
Izvori
Vanjske poveznice Tekst Japanese Knotweed Alliance Japanese knotweed, www.invasive.org – USA.
Kategorija:Reynoutriinae Kategorija:Invazivne vrste Kategorija:Samoniklo jestivo bilje Kategorija:Ljekovito bilje Kategorija:Flora Japana Kategorija:Flora Tajvana Kategorija:Flora Mandžurije Kategorija:Flora Amurske oblasti Kategorija:Flora Habarovskog kraja Kategorija:Flora Primorskog kraja Kategorija:Flora Koreje Kategorija:Flora Kurila Kategorija:Flora Sahalina Kategorija:Flora Hainana Kategorija:Flora otočja Ryukyu Kategorija:Flora Anhuia Kategorija:Flora Zhejianga Kategorija:Flora Yunnana Kategorija:Flora Sichuana Kategorija:Flora Shandonga Kategorija:Flora Shaanxija Kategorija:Flora Jiangsua Kategorija:Flora Hunana Kategorija:Flora Hubeija Kategorija:Flora Henana Kategorija:Flora Guizhoua Kategorija:Flora Guangxija Kategorija:Flora Guangdonga Kategorija:Flora Gansua Kategorija:Flora Fujiana