Ostava je skupina predmeta ukopanih odjednom u zemlju.
Postoje različita mišljenja o razlozima zakapanja predmeta u ostavama.
Ranije je prevladavalo mišljenje da su one kao imovina pojedinca bile zakopane u nemirnim vremenima i to je sigurno točno, primjerice za rimske i srednjovjekovne ostave novca.
U novije vrijeme se proširilo mišljenje da su dio ostava bile votivne tj. zavjetne, osobito one iz brončanog doba poput ostave Peklenica s raskošno profiliranim iglama velikih dimenzija, i ostave iz Gajine pećine kod Drežnika na Korani s golemom lučnom fibulom s antropomorfnim prikazom koji je inače vrlo rijedak u kasnobrončanodobnoj umjetnosti. U prilog tog mišljenja ide i činjenica da je ostava u Gajinoj pećini pohranjena u pečinskom prostoru koji je bio prostor za žrtvovanje par excellance.
Iz ritualnih razloga vjerojatno su ukopane i neke druge ostave, primjerice, poznata ostava Lovas koja potječe iz srednjeg brončanoga doba.Majnarić Pandžić 1998, 195
Pitanje izvorne namjene pojedinih ostava stoga ovisi od slučaja do slučaja, osobito, primjerice, u brončano doba.Vinski Gasparini 1983, 650
Vidi također Ostave kasnog brončanoga doba u sjevernoj Hrvatskoj Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj
Bilješke
Literatura Vinski Gasparini 1983 - Ksenija Vinski Gasparini: Kultura polja sa žarama sa svojim grupama, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, IV, Sarajevo, 1983., str. 547-646 Majnarić Pandžić 1998 - Nives Majnarić Pandžić: Kasno brončano doba, u: Stojan Dimitrijević; Tihomila Težak–Gregl; Nives Majnarić-Pandžić: Prapovijest, Zagreb, 1998., str. 194-219
Kategorija:Brončano doba Kategorija:Arheološke kulture Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe Kategorija:Arheologija u Hrvatskoj Kategorija:Likovna umjetnost