Gruzijska pisma su tri pisma koja se koriste za pisanje gruzijskoga jezika: asomtavruli, nushuri i mhedruli. Njihova slova su ekvivalentna, dijele iste nazive i abecedni red, a sva tri su jednodomna (nema razlike između velikih i malih slova). Iako se koriste sva tri oblika, mhedruli se uzima kao standard za gruzijski jezik i njemu povezane kartvelske jezike.

Izvorno je bilo 38 slova.Machavariani, E. Georgian manuscripts Tbilisi, 2011. Gruzijski jezik trenutno ima 33 slova abecede, a pet slova se više ne koriste. Abeceda mingrelskoga jezika ima 36 slova: 33 gruzijska, jedno slovo koje se više ne koristi u gruzijskome i dva dodatna slova specifična za mingrelski jezik. Ista slova, uz jedno slovo posuđeno iz grčkoga, koriste se u abecedi od 35 slova čanskoga jezika. Četvrti kartvelski jezik, svanski jezik, obično se ne zapisuje, ali za njega se koriste slova abecede mingrelskoga jezika s dodatnim zastarjelim gruzijskim slovom, a ponekad i dopunski dijakritički znakovi za brojne samoglasnike jezika. Standard Languages and Multilingualism in European History, Matthias Hüning, Ulrike Vogl, Olivier Moliner, John Benjamins Publishing, 2012, p.299

Gruzijska pisma imaju nacionalni status kulturnog naslijeđa u Gruziji od 2015. godine. Od 2016. godine sva tri pisma su na UNESCO-ovom reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine.

Pisma Asomtavruli Asomtavruli slova ,  

Nushuri Nushuri slova ⴀ ⴁ ⴂ ⴃ ⴄ ⴅ ⴆ ⴇ ⴈ ⴉ ⴊ ⴋ ⴌ ⴍ ⴎ ⴏ ⴐ ⴑ ⴒ ⴍⴣ, ⴓ ⴔ ⴕ ⴖ ⴗ ⴘ ⴙ ⴚ ⴛ ⴜ ⴝ ⴞ ⴟ ⴠ Mhedruli Mhedruli slova ა ბ გ დ ე ვ ზ თ ი კ ლ მ ნ ო პ ჟ რ ს ტ უ ფ ქ ღ ყ შ ჩ ც ძ წ ჭ ხ ჯ ჰ

Čitanje slovo ime brojčanoznačenje IPA ISO 9984 romanizacija ćirilični prijeslovmxedruli (მხედრული)nushuri (ⴌⴓⴑⴞⴓⴐⴈ)asomtavruli (ႠႱႭႫႧႠႥႰႳႪႨ)ა ანი 1 A a A a А а10px15px15pxბ ბანი 2 B b B b Б б10px13px15pxგ განი 3 G g G g Г г10px15px15pxდ დონი 4 D d D d Д д15px15px15pxე ენი 5 E e E e Э э, Е е10px15px13pxვ ვინი 6 V v V v В в10px17px17pxზ ზენი 7 Z z Z z З з10px15px15px ჱ ჰე 8 Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჱ. — — — 10px 13px 13pxთ თანიT s pridihom, kao u "thir". 9 T' t' T t Ҭ ҭ15px20px20pxი ინი 10 I i I i И и10px15px15pxკ კანი 20 K k K' k' К к10px15px15pxლ ლასი 30 L l L l Л л22px19px17pxმ მანი 40 M m M m М м10px15px15pxნ ნარი 50 N n N n Н н10px15px15px ჲ ჲე 60 Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჲ. — — Й й 10px 15px 15pxო ონი 70 O o O o О о15px18px16pxპ პარი 80 P p P' p' П п10px15px15pxჟ ჟანი 90 Ž ž Zh zh Ж ж10px15px15pxრ რაე 100 R r R r Р р15px15px15pxს სანი 200 S s S s С с10px13px13pxტ ტარი 300 T t T' t' Т т15px13px13px ჳ ვიე 400 Starinsko slovo. Ne primjenjuje se više. Mhedruli je rabio samo ჳ . — — — 10px 13px 13pxუ უნი — U u U u У у10px17px20pxფ ფარი 500 P' p'P s pridihom, kao u "phati". P p Ҧ ҧ15px15px15pxქ ქანი 600 K' k'K s pridihom, kao u "kha". K k Қ қ10px15px15pxღ ღანი 700 Ḡ ḡZvonko g. Gh gh Ҕ ҕ (Г' г')15px15px15pxყ ყარი 800 Q qSuglasnik k, za odsutnosti udiha. Q' q' Ҟ ҟ10px15px15pxშ შინი 900 Š š Sh sh Ш ш10px15px15pxჩ ჩინი 1000 Č' č' Ch ch Ч ч10px15px15pxც ცანი 2000 C' c' Ts ts Ц ц10px15px15pxძ ძილი 3000 J j Dz dz Ӡ ӡ10px15px15pxწ წილი 4000 C c Ts' ts' Ҵ ҵ10px15px15pxჭ ჭარი 5000 Č č Ch' ch' Ҷ ҷ10px15px15pxხ ხანი 6000 X x Kh kh Х х10px15px15px ჴ ჴარ 7000 Starinsko slovo. Q̕ar , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჴ . — — — 10px 15px15pxჯ ჯანი 8000 J̌ ǰ J j Џ џ10px15px15pxჰ ჰაე 9000 H hGluho g. H h Ҳ ҳ10px17px15px ჵ ჰოე 10000 Starinsko slovo. Izgovara se kao [oː] , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჵ . — — —10px 15px ჶ ჶ -Dodatno slovo. Ne primjenjuje se više, izgovaralo se kao "f". ? — — —10px ჷ ჷ -Dodatno slovo. Izgovara se kao ⁠ə⁠ . Postojao u hucuriju, danas ga koriste još mingrelski i švanski jezik. ? — — —10px ჸ ჸ - Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje, zadržao se u mingerlskom i svanskom jeziku. Predstavljao je grlena stanka [⁠ʔ⁠] . ? — — —10px ჹ ჹ -Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje. ? — — — ჺ ჺ - ? — — —

Vidi hucuri, starogruzijsko crkveno pismo, zamijenilo ga pismo mhedruli. Hucuri pokazuje sličnosti s nekim armenskim slovima (maštocevskog).

Izvori

Kategorija:Pismo Kategorija:Kartvelski jezici Kategorija:Jezici Gruzije