mini|desno|250px|Komet C/2020 F3 (NEOWISE) fotografiran 8. srpnja 2020. iznad Kliške tvrđave, i noćni svijetleći oblaci.
mini|desno|250px|Noćni svijetleći oblaci iznad mjesta Varbla (Estonija).
Noćni svijetleći oblak, svjetleći noćni oblak ili noktilucentni oblak (međunarodna kratica NLC) je najviši oblak na Zemlji. Pojavljuje se u ljetnim mjesecima u visokim zemljopisnim širinama u mezosferi na visini od 76 do 85 kilometara, i to u dubokom sumraku kada se Sunce nalazi ispod obzora (horizonta), a oblak je još obasjan Suncem. Zlatne je ili crvenosmeđe boje blizu obzora, a više na nebu plavobijele, povremeno i grimizne boje. Nalikuju cirusima i cirostratusima. Pretpostavlja se da se sastoji od ledenih kristala, vulkanskoga pepela ili meteorske prašine.Gelo, Branko, Opća i pomorska meteorologija, 1. izd., Sveučilište u Zadru, Zadar, 2010., ISBN 978-953-7237-69-1, str. 169.
Objašnjenje Noćni svijetleći oblaci se rijetko javljaju iznad Hrvatske. Najčešće su vidljivi tijekom ljetnih mjeseci s geografskih širina između 50° i 70° sjeverno i južno od ekvatora. Narav ove pojave još nije jasna. Pretpostavlja se da se zbiva vrlo visoko, kad se ljeti u atmosferi uspije stvoriti sloj ledenih kristala. Budući da su vrlo visoko, Sunčeva ih svjetlost obasjava čak i kad je već u nižim slojevima noć i zbog toga ih uočavamo u sumrak, kada se Sunce nalazi ispod obzora. Zbog toga se od takvih oblaka može vidjeti i odsjaj Sunčeve svjetlosti. Svemirska letjelica NASA-e AURA je svojim instrumentom Omijem (eng. Ozone Monitoring Instrument) zabilježila da su ovih (polarni) svijetleći oblaci široko rasprostranjeni u području mezosfere. Pokazalo se da su sve učestaliji, sjajniji i da ih je sve više u nižim zemljopisnim širinama. Pretpostavlja se da pojava ovih oblaka odražava promjene u atmosferi, s kojim povezuju i globalno zatopljenje. Ako se u polarnoj mezosferi temperatura spusti na - 130 °C nastaju polarni svijetleći oblaci, a u mezosferi na 80 kilometara iznad Zemlje, pod uvjetom da ima dovoljno vode kako bi se mogli napraviti kristali. Smatra se da osim ledenih kristala u sastavu imaju vulkanski pepeo i meteorsku prašinu.Crometeo.hr
Prvi su put uočeni 1885., dvije godine poslije erupcije vulkana Krakatoa. Nije razjašnjeno je li njihova pojava u svezi s erupcijom vulkana, ili su ih promatrači otkrili jer je više ljudi promatralo spektakularne zalaze Sunca zbog vulkanskih ostataka u atmosferi. Noćni svijetleći oblaci mogu se formirati samo pod vrlo ograničenim uvjetima tijekom lokalnog ljeta; njihova pojava može se koristiti kao osjetljiv vodič za promjene u gornjoj atmosferi.
Izvori
Vanjske poveznice
Početna stranica promatrača noćnih svijetlećih oblaka BBC News - Audio prezentacija: Noćni svijetleći oblaci BBC-jev članak - Svemirska letjelica traži najviše oblake AIM satelitska misija Južni noćni svijetleći oblaci primijećeni u Punta Arenasu, Čile
Kategorija:Oblaci