mini|259x259px|Protestanti, Pravoslavci, Muslimani i Ateisti u Hrvatskoj Sloboda vjeroispovjesti je pravo svih građana Republike Hrvatske zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske, koji definira pripadnicima svih denominacijama slobodno ispoljavanje religije i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava katoličkim vjernicima.
Demografija
Prema popisu stanovništva 2011.; 83,2 % stanovništva su katolici, 3,32 % su pravoslavci, 1,32 % su muslimani, 0,34 % su protestanti. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 4,71 % stanovništva, 1,68 % su agnostici i skeptici, a 1,72 % se nije izjasnilo. Hrvatska i Poljska su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67 % ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70 % je odgovorilo da na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?" Usprkos tome, samo 24 % stanovništva redovno posjećuje religijske objekte.
Međudjelovanje religijskog i sekularnog života U javnim školama dozvoljena je religijska nastava u skladu dogovora između religijskih grupa i Vlade, ali prisustvo na nastavi nije obvezno. Religijska nastava (vjeronauk) je organiziran u osnovnim i srednjim školama, uglavnom u koordinaciji s Katoličkom Crkvom.
Blagdani i spomendani u Hrvatskoj uključuju religjijske blagdane; Bogojavljenje, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Veliku Gospu, Svi svete, Božić i blagdan Sv. Stjepana. Glavni blagdani zasnivaju se na katoličkoj liturgijskoj godini, ali pripadnici drugih denominacija mogu slobodno slaviti svoje blagdane.
Brak koji sklope vjerske zajednice i službeno je priznat.
Denominacije
Katolička crkva u Hrvatskoj dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene konkordatom između Hrvatske Vlade i Vatikana. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.
Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:
Srpska pravoslavna crkva (SPC) Islamska zajednica u Hrvatskoj Evangelička crkva Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj Protestantska Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj Pentekostalci Zajednica Pentekostalskih Kristovih Crkava Adventistička Crkva Baptistička zajednica Hrvatske Božja Crkva Kristova Crkva Adventisti sedmog dana Bugarska pravoslavna Crkva Makedonska pravoslavna Crkva Hrvatska Starokatolička Crkva
Vidi još Katolička crkva u Hrvatskoj Pravoslavlje u Hrvatskoj Srpska pravoslavna Crkva Islam u Hrvata Židovi u Hrvatskoj
Galerija
Izvori
Vanjske poveznice Registar Vjerskih Zajednica , Ministry of Public Administration, Government of the Republic of Croatia