XSLT (engleski akronim za "Extensible Stylesheet Language Transformations") je jezik za preoblikovanje XML dokumenata u druge XML dokumente. XSLT pretvara XML u XHTML (ili u drugačiji XML dokument, obični tekstualni format, i još XSL-FO).
XSLT dio je XSL tehnologije, kao i XSL-FO format i XPath podjezik za upite. Prema XSL transformacijamaOtvoreno računarstvo 2013./2014., (; 1,1MB) Mario Žagar: XML, transformacije, vizualizacije i filtriranje podataka, 26. ožujka 2013. (pristupljeno 1. travnja 2014.) se odnosimo kao prema programskom jeziku, jer je riječ o jeziku koji je potpun po Turingu, odnosno izražajnom snagom ravnopravan Turingovom stroju. Kroz ovaj jezik mogu se složiti u prikaz i datoteke drugih formata, kao što su baze podataka i topografski podaci, uz uvjet da imaju uređeni sustav oznaka.
U studenome 1999. godine W3C organizacija, koja se bavi standardizacijom tehnologija korištenih na mreži, izdala je preporuku za korištenje XSLT.XSL Transformations, James Clark: W3C Recommendation, 16. studenoga 1999. (pristupljeno 1. travnja 2014.) Posljednja inačica XSLT 3.0 preporukom je postala 2017. godine, no nije došlo do šire primjene u pregledniku, pa većina standardnih internetskih preglednika ne podržava dalje od inačice 1.0.
Povijest i inačice XSLT 1.0 postao je preporukom W3C-a 16. studenoga 1999. godine, istoga dana kada i XPath 1.0, koji je nastao kao zajednička osnova za XSLT i XPointer.
XSLT 2.0 objavljen je 23. siječnja 2007. godine pod uredništvom Michaela Kaya. Vezan je uz XPath 2.0, s kojim dijeli model podataka i knjižnicu funkcija, a uvodi i podjelu na osnovni procesor i procesor svjestan sheme, pri čemu osnovni ne podržava mogućnosti koje traže pristup podatcima iz XML sheme.
XSLT 3.0 preporukom je postao 8. lipnja 2017. godine. Najvažnija je novost potočna obrada, kod koje se ni ulazni ni izlazni dokument ne drže u cijelosti u radnoj memoriji. Dodani su i paketi za modularnost velikih predložaka, mape i polja preuzeti iz XPatha 3.1, funkcije za pretvorbu između JSON-a i XML-a te funkcije višega reda.
Prijedlozi za XSLT 4.0 razvijaju se u zajedničkoj skupini QT4 Community Group, koja prema pravilima W3C-a ne može objaviti preporuku, nego samo izvještaj, pa nacrti nemaju status standarda.
Sigurnost Glavni razlog koji proizvođači preglednika navode za uklanjanje jest sigurnost. Knjižnice za XSLT pisane su u starijim jezicima C i C++ te su podložne propustima u radu s memorijom, što može dovesti do izvođenja proizvoljnoga koda. Nick Wellnhofer, koji je održavao libxslt, tu je ulogu napustio u lipnju 2025. godine, a sigurnosna obavijest projekta FreeBSD od 12. srpnja 2025. navodi da knjižnica nema aktivnoga održavatelja i da su protiv nje prijavljeni neispravljeni propusti, među kojima CVE-2025-7424, CVE-2025-7425, CVE-2025-9714 i CVE-2025-11731.
Primjena Izvan preglednika XSLT ostaje u uporabi ondje gdje se iz jednoga izvora u XML-u proizvodi više izlaznih oblika, osobito u modularnim izdavačkim postupcima utemeljenima na rječnicima DITA, DocBook i JATS. Česta je i pretvorba knjižničnih metapodataka između shema, pa je u knjižnicama Sveučilišta Penn State prilagođena pretvorba iz Dublin Corea u MARCXML izvedena XSLT-om skratila katalogizaciju elektroničkih disertacija sa 100 do 160 sati po semestru na manje od osam sati.
Izvori
Kategorija:World Wide Web Kategorija:Tipizacija datoteka po nastavcima Kategorija:XML