Ivo Bojanovski (Grbavac u Župi dubrovačkoj, 16. siječnja 1915. – Dubrovnik, 3. prosinca 1993.),Bojanovski, Ivo, proleksis.lzmk.hr, preuzeto 17. studenoga 2013. hrvatski arheolog i konzervator.

Životopis minijatura|desno|300px|Skica torkulara u Mogorjelu:1. Kameni stožeri (stipites)2. Vitlo (sucula)3. Drvena greda (prelum)4. Drveni klip (orbis olearius)5. Pleteni koš6. Kružna kamena ploča (area) sa žlijebom u obliku kružnice (canalis rotunda)7. Žlijeb za otjecanje8. Kameni spremnik Osnovnu školu pohađao je u Gornjem Brgatu, a klasičnu gimnaziju u Dubrovniku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je klasičnu filologiju s arheologijom. Doktorsku disertaciju pod naslovom Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji obranio je 1971.Jadranka Neralić: Povijesni izvori za antičku epigrafiju u Dalmaciji Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012. (str. 313.)

Od 1939. do 1969. bio je gimnazijski profesor po mnogim školama u SFRJ. Predavao je u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji samo jednu godinu, 1942.Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., , str. 892. Od 1960. do 1980. radio je u Zavodu za zaštitu spomenika kulture SR BiH u Sarajevu kao arheolog – latinski epigrafičar i konzervator. Bio je znanstveni savjetnik u Zavodu za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine.Pamćenje i nepamćenje , ivanlovrenovic.com, preuzeto 17. studenoga 2013. Kao konzervator radio je na antičkim i srednjovjekovnim spomenicima (Bobovac, Breza, Mogorjelo i drugi).

Znanstveni rad Bojanovski je djelovao na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Osim rimskim kopnenim komunikacijama bavio je se i antičkom numizmatikom, kao i proučavanjem antičkih spomenika na temelju epigrafičkih istraživanja kao i zaštitom srednjovjekovnih gradova u BiH.Bojanovski, Ivo , Hrvatski biografski leksikon LZMK-a, preuzeto 31. prosinca 2014.

Obavio je arheološka istraživanja na više lokaliteta kao što su: kasnoantička bazilika u Crvenicama i Prisoju na Duvanjskom polju, Glavice na Glamočkom polju, kasnoantički kaštel u Vrbljanima kod Ključa te rimski vojni logor u Humcu kod Ljubuškog. Obavio je konzervaciju kasnoantičke bazilike u Turbetu kod Travnika, zatim u Cimu i Žitomislićima kod Mostara, te antičke građevine u Putovićima kod Zenice. Tu se ubrajaju i istraživanja i konzervacije srednjovjekovnih gradova: Maglaj (Sokol na Plivi), Dobor, Ključ, Krupa na Uni, Bočac na Vrbasu te grad Bobovac.

Opisao je i rekonstruirao antički torkular u Mogorjelu kod Čapljine.Rimski tijesak za grožđe u Hercegovini Hercegovački arheološki portal, preuzeto 31. prosinca 2014.

Izbor iz djela Bojanovski je objavio mnogobrojne radove u periodičkim publikacijama: Stari grad Bobovac i njegova konzervacija. Naše starine, 8 (1962.) str. 71. – 96. Istraživački i konzervatorski radovi na starom gradu Maglaju (1962. – 1963). Ibid., 10 (1965) str. 61. – 97. Rimski kameni spomenici u Rogatici. Ibid., 11 (1967.) str. 143. – 164. Municipium Malvesiatium. Arheološki radovi i rasprave, 6 (1968.) str. 241. – 262. Antička uljara na Mogorjelu i rekonstrukcija njenog torkulara, 1969. – 70. Naše starine, 12 (1969. – 70.) str. 27. – 54. Mogorjelo – rimsko Turres. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 24–25 (1969. – 70.) str. 137. – 163. Nova epigrafska potvrda Delminiuma s Duvanjskog polja, 1969. – 70. Ibid., str. 5. – 18. Rimska cesta Narona–Leusinium kao primjer saobraćajnog kontinuiteta. Godišnjak. Centar za balkanološka ispitivanja, 10 (1973.) str. 137. – 187. Gatačko polje u antici.Tribunia, 2 (1976.) str. 17. – 44. Bosnien mit besonderer Beachtung der Transformation der Burgen in Artilleriefestungen. Balcanoslavica, 7 (1981.) str. 71. – 100. Antičko rudarstvo u unutrašnjosti provincije Dalmacije u svjetlu epigrafskih i numizmatičkih izvora. Arheološki radovi i rasprave, 8–9 (1982.) str. 89. – 120. Epigrafski i topografski nalazi s područja antičke Bigeste. 100 godina Muzeja na Humcu (zbornik). Ljubuški 1985., 65. – 94.

Najznačajnija djela su mu Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji iz 1974. u izdanju Akademije znanosti i umjetnosti BiH te Bosna i Hercegovina u antičko doba iz 1988. godine u izdanju Centra za balkanološka ispitivanja.Djela - Centar za balkanološka ispitivanja, ANU BiH, preuzeto 17. studenoga 2013.

Izvori

Kategorija:Životopisi, Dubrovnik Kategorija:Hrvatski arheolozi Kategorija:Hrvatski konzervatori Kategorija:Hrvatski numizmatičari