Zlatni grah (mungo grah; lat. Vigna radiata) jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae), jedna od starih azijskih kulturnih biljaka koja se uzgaja zbog jestivih sjemenki.Kew, pristupljeno 22. kolovoza 2026. Hrvatski naziv mungo grah potvrđen je i u službenim hrvatskim tekstovima Europske unije, gdje se izričito povezuje s vrstom Vigna radiata.
Opis Biljka je uglavnom uspravna ili djelomično povijajuća, približno 20–60 cm visoka. Stabljike su razgranate i obrasle dugim, stršećim smećkastim dlačicama. Listovi su trolisni; liske su jajaste, rombične ili eliptične, cjelovite ili plitko režnjevite, a obje površine mogu biti manje ili više dlakave.
Cvjetovi su skupljeni u pazušne grozdaste cvatove. Vjenčić je zelenkastožut do žut, a lađica je karakteristično snažno zakrivljena. Plod je uska valjkasta mahuna, približno 4–9 cm duga i oko 5–6 mm široka, kratko smeđe dlakava i blago sužena između sjemenki. U mahuni se najčešće nalazi 8–14 sjemenki. Zrele sjemenke mogu biti zelene, smeđe do gotovo crne, okruglaste ili kratko valjkaste; u najčešće uzgajanim oblicima karakteristične su zelene sjemenke.WFO, pristupljeno 22. kolovoza 2026.
Podrijetlo i uzgoj Uzgojeni mungo grah potječe iz južne Azije. Njegovim divljim pretkom smatra se Vigna radiata var. sublobata, a arheobotanički i genetički podaci upućuju na domestikaciju na Indijskom potkontinentu prije približno 4000–6000 godina. Tijekom domestikacije selektirane su biljke većih sjemenki, kraćeg mirovanja sjemena i mahuna koje se pri dozrijevanju ne otvaraju tako lako kao u divljeg pretka. Iz južne Azije kultura se proširila prema jugoistočnoj i istočnoj Aziji, srednjoj Aziji, Bliskom istoku i Africi.
Vrsta ima razmjerno kratku vegetaciju i dobru prilagođenost toplim i sušnim uvjetima, pa se često uzgaja kao kratkotrajna ljetna kultura ili između dviju glavnih kultura. U Iranu je uzgoj dobro dokumentiran, uključujući pokrajinu Fars, gdje su ispitivani domaći genotipovi iz Ghira i Firuzabada te proizvodnja u području Kamina kod Saadat Shahra.Mungbean [Vigna radiata (L.) Wilczek and its potential for crop diversification and sustainable food production in Sub-Saharan Africa: a review], pristupljeno 22. kolovoza 2026.
Sjeme se jede kuhano, cijelo ili oljušteno, a vrlo često se i naklijava. Biljka je važna i kao mahunarka sposobna za simbiotsko vezivanje atmosferskog dušika, pa može pridonijeti plodnosti tla u plodoredu.
Sistematika Carl Linné opisao je vrstu 1753. pod imenom Phaseolus radiatus L. Belgijski botaničar Rudolf Wilczek prenio ju je 1954. u rod Vigna i objavio današnju kombinaciju Vigna radiata (L.) R.Wilczek. Kew prihvaća tri varijeteta: V. radiata var. radiata, var. setulosa i var. sublobata. Uzgojeni mungo grah pripada prvenstveno tipičnom varijetetu V. radiata var. radiata.
Vigna mungo (L.) Hepper zasebna je vrsta, poznata kao crni gram ili urad, i ne treba je miješati s V. radiata, premda se pučka i trgovačka imena dviju vrsta u različitim jezicima ponekad preklapaju.
Varijeteti Vigna radiata var. radiata Vigna radiata var. setulosa (Dalzell) Ohwi & H.Ohashi Vigna radiata var. sublobata (Roxb.) Verdc. Sinonimi Homotipski: Azukia radiata (L.) Ohwi in Bull. Natl. Sci. Mus. Tokyo 33: 77 (1953) Phaseolus radiatus L. in Sp. Pl.: 725 (1753)
Izvori
Kategorija:Povrće Kategorija:Phaseoleae