thumb|140px|Kozački dugi ogrtač od crvene čohe Čoha (tur. çoha < perz. čūḫā; regionalizam čoja), kao i darovac, skrlet, riza, pano, svita je vrsta mehkog debelog sukna od valjane vune. Upotrebljava se za izradu kaputa, haljina, hlača i druge odjeće, te kao pokrov bilijarskih stolova i za druge namjene. Izrađuje se najčešće tvornički, odnosno industrijski, a rjeđe zanatski ili u domaćoj radinosti, jer postupak izrade ima svoje tehnološke zahtjeve i odgovarajuću mašinsku opremu, znanja i vještine. U Bosni i Hercegovini i nekim okolnim državama obrađivala se u osobenim vodenicama – stupama, gdje se pod vodenim mlazom, prilagođrni čekići ispirali i homogenizirali tretirano platno, zvano sukno, a i čohu.
Glavna obilježja
Čoha je sukno čija su obilježja da je čvrsto, glatko, nepromočivo i da dobro štiti od hladnoće. Ovisno o namjeni, izrađuje se kao jednobojna, uglavnom u crvenoj, zelenoj (bilijarski sto), modroj, plavoj, smeđoj, crnoj ili bijeloj boji.
Od čohe se izrađuju pojedini odjevni predmeti za sinjske alkare, a komad te tkanine, duge 311 centimetara i u crvenoj boji, daje se kao nagrada pobjedniku završne probe koja se održava jedan dan prije tradicionalnog središnjeg natjecanja alkarskih konjanika-kopljanika u svečanoj odori početkom augusta svake godine u gradu Sinju.
U vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda i Ilirskog pokreta u 19. stoljeću, muški je prsluk od modre čohe, oplemenjena gajtanskim ukrasima i metalnim aplikacijama, bila dio nošnje Iliraca.
U BiH od čohe se, između ostalog preve fesovi i ženske kapice, sa raznim ukrasima.
Galerija
Također pogledajte Tekstil Tkanina Kozaci Bilijar
Reference
Vanjski linkovi
Muška surka od modre čohe bila je dio nošnje pripadnika Ilirskog pokreta u 19. stoljeću Sinjski alkari odjeveni su u „gaće“ i dolamu od modre čoje Barjak od 311 centimetara crvene čoje, sinonim pobjede na Čoji, nosi sinjski alkar na svom koplju Loden ili darovac - čohi slično sukno
Kategorija:Tekstil Kategorija:Odjeća