Kolokvijalizam (također nazvan kolokvijalni jezik, svakodnevni jezik ili opći govor) je lingvistički stil koji se koristi za ležernu (neformalnu) komunikaciju. To je najčešći funkcionalni stil govora, jezik koji se obično koristi u ležernom razgovori i drugim neformalnim kontekstima. Kolokvijalizam karakterizira česta upotreba ekspresivnih fraza, idioma, antropocentrizam i nedostatak specijaliziranog fokusa, i ima brzo promjenjivi leksikon. Također se može razlikovati po upotrebi formulacija s nepotpunim logičkim i sintaksnim redoslijedom.
Specifičan primjer takvog jezika naziva se kolokvijalizam. Najčešći termin koji se koristi u rječnicima za označavanje takvog izraza je kolokvijalno.
Definicija Kolokvijalizam se razlikuje od formalnog govora ili formalnog pisanja.colloquial. (n.d.) Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Retrieved September 10, 2008, from Dictionary.com To je oblik jezika koji govornici obično koriste kada su opušteni i ne obraćaju pažnju na vlastiti dikciju (izbor vokabulara i stil izražavanja). Izraz se u rječnicima označava sa colloq. za "kolokvijalni" kada se u formalnoj upotrebi preferira drugačiji izraz, ali to ne znači da je kolokvijalni izraz nužno sleng ili nestandardni.
Neki kolokvijalni jezici sadrže mnogo slenga, ali neki uopće ne sadrže sleng. Sleng se često koristi u kolokvijalnom govoru, ali ovaj poseban registar je ograničen na određene unutar-grupe i nije neophodan element kolokvijalizma. Drugi primjeri kolokvijalne upotrebe u engleskom jeziku uključuju kontrakcije ili psovke.
"Kolokvijalni" treba razlikovati od "nestandardnog". Razlika između standardnog i nestandardnog nije striktno povezana s razlikom između formalnog i kolokvijalnog. Kao što je pokazao Peter Trudgill u svojoj raspravi o standardnom engleskom jeziku, formalni, kolokvijalni i vulgarni jezik su više stvar stilskih varijacija i dikcije, nego dihotomije standardnog i nestandardnog jezika. Međutim, termin "kolokvijalan" se ponekad može izjednačiti sa "nestandardnim", u određenim kontekstima i terminološkim konvencijama.
U filozofiji jezika, "kolokvijalni jezik" je uobičajeni prirodni jezik, za razliku od specijaliziranih oblika koji se koriste u logici ili drugim područjima filozofije. U području logičkog atomizma, značenje se procjenjuje na drugačiji način nego kod formalnijih propozicija.
Kolokvijalni nazivi Kolokvijalni naziv ili poznati naziv je naziv ili termin koji se obično koristi za identifikaciju osobe ili stvari u nespecijalizovanom jeziku, umjesto drugog obično formalnijeg ili tehničkog naziva. Nisu sleng niti vulgarni, već su neformalni. Ova vrsta govora se široko koristi za razne teme.
U biologiji, kolokvijalni nazivi se nazivaju "uobičajena imena". Uobičajene štetočine često imaju uobičajena imena. Naprimjer, Armadillidiidae se često nazivaju "rolada poliji", dok se larve muha često nazivaju "crvi".
U medicini, vrste mišićno-koštanih povreda i preloma imaju kolokvijalne nazive. Naprimjer, povreda lateralni epikondilitis se kolokvijalno naziva "teniski lakat".
U profesionalnom okruženju, kolokvijalizmi često uključuju figurativne izraze. Naprimjer, kada se argumentira zašto se neka radnja ne bi trebala izvršiti, kolokvijalno se može pitati "zašto, za ime Boga, ne?"
Razlika od drugih stilova Kolokvijalizmi se razlikuju od slenga ili žargona. Sleng se odnosi na riječi koje koriste samo određene društvene grupe, kao što su demografske grupe zasnovane na regiji, dobi ili socioekonomskom identitetu. Nasuprot tome, žargon se najčešće koristi unutar određenih zanimanja, industrija, aktivnosti ili područja interesa. Kolokvijalni jezik uključuje sleng, zajedno sa skraćenicama, kontrakcijama, idiomima, frazama i drugim neformalnim riječima i frazama poznatim većini izvornih govornika jezika ili dijalekta.
Žargon je terminologija koja je eksplicitno definirana u odnosu na određenu aktivnost, profesiju ili grupu. Termin se odnosi na jezik koji koriste ljudi koji rade u određenom području ili koji imaju zajednički interes. Slično slengu, to je skraćenica koja se koristi za izražavanje ideja, ljudi i stvari o kojima se često raspravlja između članova grupe. Za razliku od slenga, često se razvija namjerno. Iako standardni termin može imati precizniju ili jedinstvenu upotrebu među praktičarima relevantnih disciplina, često se navodi da žargon predstavlja prepreku u komunikaciji za one ljude koji nisu upoznati s dotičnom oblašću.Fiset, J., Bhave, D. P., & Jha, N. (2024). The Effects of Language-Related Misunderstanding at Work. Journal of Management, 50(1), 347-379. https://doi.org/10.1177/01492063231181651
Također pogledajte Očni dijalekat Usmena histprija Narodni jezik
Reference
Vanjski linkovi
Colloquial Spanish – Dictionary of Colloquial Spanish. Tractatus Logico-Philosophicus, Ludwig Wittgenstein (archived 17 May 1997)
* Kategorija:Gramatika Kategorija:Jezik Kategorija:Lingvistika Kategorija:Jezički varijeteti i stilovi