mini|Mumtaz Mahal|265x265piksel

Mumtaz Mahal (perzijski: "najomiljenija u palači") rođena je kao Arjumand Banu Begum; 27. aprila 1593, a umrla 17. juna 1631.Pickthall, Marmaduke William; Asad, Muhammad (1 January 1975). Bila je žena petog mogulskog cara Šaha Jahana od 1628. do 1631.Lach, Donald F.; Kley, Edwin J. Van (1998). Izgradnju Taj Mahala, koji se često navodi kao jedno od svjetskih čuda,Tillotson, Giles (2008). naručio je njen suprug kao njenu grobnicu.Phillips, Rhonda; Roberts, Sherma, eds.

Mumtaz Mahal rođena je u Agri u perzijskoj plemićkoj porodici. Bila je kćerka Abul Hasana Asaf Khana, bogatog perzijskog plemića koji je bio veliki vezir Mogulskog carstva. Bila je i nećakinja carice Nur Jahan, poslijednje i glavne žene cara Jahangira koja je vladala iz sjene.Frank W. Thackeray; John E. Findling, eds Arjumand Banu se u dobi od 19 godina, 10. maja 1612. udala za princa KhurramaKhan, Inayat (1990).Emperor, Jahangir (1999)., poslije znanog kao Šah Jahan, koji joj je dodijelio ime "Mumtaz Mahal".Ahmed, Akbar S. (2009). Iako je bila zaručena za Šaha Jahana od 1607, na kraju je postala njegova druga žena tek 1612. Osim Mumtaz, Šah Jahan imao je još dvije žene s kojima se oženio iz političkih razloga. Sa svakom od njih dvije imao je po jedno dijete. Mumtaz i Šah Jahan su imali 14 djece, uključujući Jahanaru Begum (najstariju i najdražu kćerku cara),Richards, J.F. (1995). i njegovog nasljednika Dara ShikohaBalabanlilar, Lisa (2015).. Kratko je bio na tronu, a onda ga je nadvladao njegov brat Aurangzeb, koji je bio Mumtazino šesto dijete, te naslijedio svog oca kao šesti car Mogulskog carstva u 1658.Esposito, John L. (2004).

Mumtaz Mahal umrla je 1631. u Burhanpuru, tokom rođenja svog 14. djeteta, kćerke po imenu Gauhar Ara Begum.Kumar, Anant (January–June 2014). Šah Jahan oplakivao je svoju voljenu ženu godinu dana i dao je izgraditi Taj Mahal kao grobnicu za nju, kao spomenik besmrtne ljubavi. Taj Mahal gradio se 22 godine. U njemu su danas jedno do drugoga pokopani Šah Jahan i Mumtaz Mahal. Kao i kod drugih mogulskih kraljevskih dama, ne postoje njeni portreti naslikani za života, ali su od 19. stoljeća nastajali brojni prikazi.

Porodica i rani život Mumtaz Mahal rođena je kao Arjumand Banu 27. aprila 1593.Mullah Muhammad Saleh Kamboh: Shah Jahan-Nama, Lahore, 2013, p. 159 godine u Agri. Njeni roditelji su bili Abul Hasan Asaf Khan i njegova supruga Divandži Begum, kćerka perzijskog plemića Khvadža GIjasudina od KazvinaAhmad, Moin-ud-din (1924). Asaf Khan bio je bogati perzijski plemić koji je obavljao dužnost velikog vezira Mogulskog carstva. Njegova porodica je došla u Indiju osiromašena 1577, kada je njegov otac Mirza Gijas Beg (poznat po svom titulu I'timad-ud-Daulah) služio caru Akbaru u Agri.

Asaf Khan bio je stariji brat carice Nur Jahan, što Mumtaz Mahal čini njenom nećakom. Njena starija sestra Parvar Khanum udala se za Šeik Ferida, sina navaba Kutbudina Koka, upravitelja Badauna, koji je bio carev usvojeni brat.

Mumtazin drugi brat, Šaista Khan, služio je kao upravitelj Bengala i mnogih drugih provincija za vrijeme Šah Jahanove vladavine.Ball, Valentine (2007).

Mumtaz je bila izvanredna na polju znanja i bila je talentirana i emancipovana dama. Bila je dobro upućena u arapski i persijski jezik, i mogla je pisati pjesme na perzijskom jeziku.Sharma, Sudha (2016).Nath, Renuka (1990). Imala je reputaciju da posjeduje kombinaciju skromnosti i iskrenosti, topla i direktna, a istovremeno zagonetno samouvjerena. Rano u adolescenciji, privukla je pažnju važnih plemića u kraljevstvu. Jahangir je sigurno čuo za nju, jer je spremno pristao na Šah Jahanove zaruke s njom.Hansen, Waldemar (1972).

Brak lijevo|mini|Portret Šaha Jahana i Mumtaz mahal naslikan nakon njene smrti. Mumtaz Mahal zaručena je za Šaha Jahana oko 5. aprila 1607. godine, kada joj je bilo 14. godina a njemu 15. Vjenčali su se pet godina nakon njihovih zaruka, 10. maja 1612. Nakon vjenčanja, zbog njenog izgleda i karaktera, dao joj je ime Mumtaz Mahal, što znači najomiljenija u palači.Pant, Chandra (1978).Koch, p. 18.. Tokom godina između njihovih zaruka i vjenčanja, Šah Jahan je oženio svoju prvu ženu, princezu Kandahari Begum1610. godini, a nakon vjenčanja sa Mumtaz, u 1617. godini ženi se trećom ženom Izunisom BegumSarker, Kobita (2007)., kćerkom istaknutog službenika Mugalskog dvora. Prema zvaničnim dvorskim historičarima, oba braka su sklopljena iz političkih razloga.

Prema svim navodima, Shah Jahan je bio toliko očaran Mumtaz da je pokazivao malo interesa za ostvarivanje svojih poligamnih prava sa svoje dvije druge supruge, osim što je savjesno imao dijete sa svakom od njih.Koch, Ebba (2006). Prema službenom dvorskom hroničaru, Motamid Khanu, kako je zabilježeno u njegovom Iqbal Namah-e-Jahangiri, odnos s njegovim drugim suprugama „nije imao ništa više od statusa braka. Intimnost, duboka naklonost, pažnja i naklonost koju je Shah Jahan imao prema Mumtaz nadmašivale su ono što je osjećao prema svojim drugim suprugama.“Qazwini Također, Shah Jahanov historičar Inajat Khan je komentarisao da 'cijela njegova radost bila je usredsređena na ovu slavnu damu (Mumtaz), do te mjere da prema ostalima (tj. njegovim drugim suprugama) nije osjećao niti jednu hiljadinu dijela naklonosti koju je osjećao prema njoj.'

Mumtaz je imala brak pun ljubavi sa Šahom Jahanom. Čak i za njenog života, pjesnici bi hvalili njenu ljepotu, gracioznost i saosjećanje. Uprkos čestim trudnoćama, Mumtaz je putovala sa Šahom Jahanom kroz njegove ranije vojne kampanje i naknadni ustanak protiv njegovog oca. Bila je njegov stalni saputnik i pouzdani povjerenik, što je navelo dvorske historičare da idu u neslućene dubine kako bi dokumentovali intiman i erotski odnos koji je par uživao. Tokom 19 godina braka, imali su 14 djece (osam sinova i šest kćeri), od kojih je sedmero umrlo pri rođenju ili u vrlo ranoj dobi. lijevo|mini|Slika Mugalskog harema koja najvjerovatnije prikazuje Mumtaz Mahal.|249x249piksel

Mogulska Carica Po njegovom stupanju na prijestolje 1628. nakon što je nadvladao svog polubrata, Šahrijara Mirzu,Shujauddin, Mohammad; Shujauddin, Razia (1967). Šah Jahan je Mumtaz imenovao svojom glavnom caricom s titulom Padšah Begum '(Prva dama ili Velika Kraljica)', 'Malika-i-Jahan' ('Kraljica svijeta') i 'Malika-uz-Zamani' ('Kraljica doba') i 'Malika-i-Hindustan' ('Kraljica Hindustana'). Mumtazino vrijeme kao carica bilo je kratko, trajalo je samo tri godine zbog njene prerane smrti. Ipak, Šah Jahan ju je obasuo raskošem i luksuzom. Ona je također bila jedina Šah Jahanova žena kojoj je obraćano s 'Hazrat', budući da je bila majka nasljednika prijestola. Na primjer, nikakvo drugo prebivalište carice nije bilo tako dekorisano kao Khas Mahal (dio tvrđave Agra), gdje je Mumtaz živjela sa Šah Jahanom. Bilo je ukrašeno čistim zlatom i dragim kamenjem i imalo svoje fontane s ružinom vodom. Svakoj ženi Mughalovog cara davan je redovni mjesečni dodatak za njezine troškove (kućanske ili putne); najveći takav dodatak bio je dodijeljen Mumtaz, u iznosu od milion rupija godišnje. Osim toga dobila je brojnu zemlju i nekretnine.

Šah Jahan se konsultovao s Mumtaz i u privatnim i u državnim poslovima, a ona je služila kao njegov bliski povjerenik i savjetnik, te je zbog toga imala ogromnu političku moć. Poput svoje prethodnice i tetke Nur Jahan, Mumtaz je sjedila pored cara u Dvorani za privatne sastanke i Dvorani za javne audijencije. Bila je skrivena iza zavjese; ako se ne bi slagala s nečim, stavljala bi ruku na njegova leđa, izvan vidokruga. Na njeno zauzimanje, on je opraštao neprijateljima ili ublažavao smrtne kazne. Njegovo povjerenje u nju bilo je toliko veliko da joj je dao najveću čast u zemlji - svoj carski pečat, Mehr Uzaz, koji je potvrđivao carske dekrete i ništa se nije moglo učiniti bez njenog pristanka. Mumtaz je prikazana kao osoba koja nema težnji za političkom moći, za razliku od njene tetke, carice Nur Jahan, glavne supruge cara Jahangira, koja je imala ogromnu moć i znatan utjecaj u prethodnoj vladavini.

Imajući neosporan i veliki utjecaj na njega, često intervenirajući u ime siromašnih i bijednih, uživala je i u gledanju borbi slonova koje su se izvodile za dvor. Mumtaz je također bila pokroviteljica brojnih pjesnika, učenjaka i drugih talentiranih osoba. Poznata sanskrtska pjesnikinja, Vansidhara Mishra, bila je caričina miljenica. Na preporuku svoje glavne dvorske dame, Sati-un-Nisse, Mumtaz Mahal je osiguravala penzije i donacije kćerkama siromašnih učenjaka, teologa i pobožnih ljudi. Bilo je prilično uobičajeno da žene plemićkog porijekla naručuju arhitekturu u Mogulskom carstvu, pa je Mumtaz posvetila neko vrijeme vrtu uz rijeku u Agri, koji je danas poznat kao Zahara Bagh. To je jedina arhitektonska zaklada koja se može povezati s njenim pokroviteljstvom.

Smrt mini|Taj Mahal, grobnica Mumtaz Mahal i njenog supruga.|197x197piksel Mumtaz Mahal je umrla od postporođajnog krvarenja u Burhanpuru 17. juna 1631, dok je rađala svoje 14. dijete, nakon dugotrajnog porođaja koji je trajao oko 30 sati. Pratila je svog muža dok se borio u bitci na Dekanskoj visoravni. Njeno tijelo je privremeno sahranjeno u Burhanpuru u ograđenom vrtu poznatom kao Zainabad, koji je prvobitno izgradio Šah Jahanov ujak Daniyal na obali rijeke Tapti. Savremeni dvorski hroničari posvetili su neuobičajeno mnogo pažnje Mumtazinoj smrti i Šah Jahanovoj tuzi zbog njene smrti. Neposredno nakon smrti, car je navodno bio neutješljiv. Navodno je nakon njene smrti godinu dana bio u osamljenoj žalosti. Kada se ponovo pojavio, kosa mu je posijedjela, leđa su mu bila pogrbljena, a lice iscrpljeno. Mumtazina najstarija kćerka, Jahanara Begum, postepeno je izvukla oca iz tuge i zauzela majčino mjesto na dvoru.

Mumtaz Mahalino lično bogatstvo (procijenjeno na 10 miliona rupija) Šah Jahan je podijelio između Jahanare Begum, koja je dobila polovinu, i ostatka njene preživjele djece. Burhanpur nikada nije bio namijenjen kao posljednje počivalište. Kao rezultat toga, njeno tijelo je iskopano u decembru 1631. i prevezeno u zlatnom kovčegu u pratnji njenog sina Šah Šuje, glavne dvorske dame preminule carice, i uglednog dvorjanina Wazir Kana, nazad u Agru. Tamo je sahranjeno u maloj zgradi na obali rijeke Jamune. Šah Jahan je ostao u Burhanpuru kako bi završio vojnu kampanju koja ga je prvobitno dovela u regiju. Dok je bio tamo, počeo je planirati dizajn i izgradnju odgovarajućeg mauzoleja i pogrebnog vrta u Agri za svoju suprugu. To je bio zadatak koji će trajati 22 godine da se završi, Taj Mahal.

Taj Mahal Taj Mahal je naručio Šah Jahan da se izgradi kao mauzolej za Mumtaz Mahal. Smatra se utjelovljenjem vječne ljubavi i bračne odanosti. Engleski pjesnik Sir Edwin Arnold opisuje ga kao "ne arhitektonsko djelo, kao što su druge građevine, već ponosnu strast careve ljubavi isklesanu u živom kamenju." Ljepota spomenika se također shvata kao prikaz ljepote Mumtaz Mahal i ova asocijacija mnoge navodi da Taj Mahal opišu kao ženstven. Budući da muslimanska tradicija zabranjuje raskošne ukrase na grobovima, tijela Mumtaz i Šah Jahana su položena u relativno jednostavnu kriptu ispod unutrašnje komore s licima okrenutim udesno i prema Meki.