Sarajevo Safari je naziv za navodni fenomen "ratnog turizma" koji se odvijao tokom opsade Sarajeva (1992.–1996.). Prema navodima i svjedočenjima, bogatim stranim državljanima je omogućeno da uz visoke novčane naknade pucaju snajperom na civile u opkoljenom gradu. Ove aktivnosti su se navodno odvijale sa utvrđenih položaja Vojske Republike Srpske (VRS) na brdima oko Sarajeva.

Tvrdnje o ovom fenomenu dospjele su u fokus međunarodne javnosti 2022. premijerom slovenskog dokumentarnog filma "Sarajevo Safari", režisera Mirana Zupaniča, rađenog u koprodukciji sa Al Jazeera Balkans.

Kao odgovor na navode iz filma, pokrenute su zvanične pravne radnje. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet u novembru 2022. U novembru 2025, Tužilaštvo u Milanu (Italija) također je otvorilo istragu o navodnom učešću italijanskih državljana u ovim djelima. Zvaničnici iz Republike Srpske i udruženja ratnih veterana oštro su demantovali sve navode, nazivajući ih "propagandom" i "gnusnim lažima" usmjerenim protiv VRS-a i srpskog naroda.

Dokumentarni film "Sarajevo Safari" (2022) Fenomen je postao globalno poznat nakon premijere dokumentarnog filma "Sarajevo Safari" slovenskog režisera Mirana Zupaniča, prikazanog na festivalu AJB DOC u Sarajevu u septembru 2022. Film je rađen u koprodukciji slovenske kuće Arsmedia i Al Jazeera Balkans. Zupanič je ranije snimao u BiH tokom rata, a "Sarajevo Safari" je opisao kao najmračniji dio svoje nezvanične "trilogije o Bosni".

Glavni navodi filma Film temelji svoje tvrdnje na svjedočenjima nekoliko izvora, uključujući anonimnog bivšeg pripadnika obavještajne službe. Prema ovim svjedočenjima: Logistika: Organizovani dolasci su išli preko Beograda, koji je imao funkcionalan aerodrom. Sudionici su navodno prevoženi helikopterom Vojske Jugoslavije ili cestovnim putem do Pala, a zatim na položaje VRS-a. Lokacija: Kao primarna lokacija sa koje se pucalo navodi se sarajevsko naselje Grbavica, koje je bilo pod kontrolom VRS-a i imalo direktan pogled na grad. Sudionici: Svjedoci spominju da su "turisti" dolazili iz raznih zemalja, uključujući SAD, Kanadu, Rusiju i Italiju. Cijena: Najkontroverzniji navod iz filma je postojanje "cjenovnika", gdje je svjedok izjavio da su "tarife bile više ako bi dijete bilo pogođeno".

Svjedočenja i potvrde

Svjedočenje Johna Jordana (MKSJ, 2007) Navodi iz filma su naknadno dobili na težini otkrićem ranijeg, neovisnog svjedočenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

John Jordan, bivši američki marinac i vatrogasac, svjedočio je u Haagu 2007. tokom suđenja generalu Dragomiru Miloševiću, komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a. Jordan je pod zakletvom izjavio da je "nekoliko navrata" vidio pojedince koje je opisao kao "turiste strijelce". Naveo je da "nisu djelovali kao lokalci" na osnovu njihove "odjeće, naoružanja i načina na koji su ih vodili lokalni oficiri".

Na direktno pitanje gdje je viđao te pojedince, Jordan je odgovorio: "dok sam obilazio srpske vatrogasce na Grbavici". Ova lokacija se poklapa sa svjedočenjem iz Zupaničevog filma.

Raniji navodi u medijima Glasine o fenomenu su postojale i ranije. Još 1990-ih, italijanski list Corriere della Sera izvještavao je o mogućnosti da italijanski ekstremisti putuju u Bosnu kako bi vikende provodili kao snajperisti. Fenomen je spomenut i u knjizi italijanskog autora Luce Leonea, "Gadovi Sarajeva" (it. I bastardi di Sarajevo).

Pravne posljedice i istrage

Istraga u Bosni i Hercegovini Nakon premijere filma, tadašnja gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić, podnijela je krajem septembra 2022. krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv NN lica i odgovornih lica VRS-a. Tužilaštvo BiH je 1. novembra 2022. potvrdilo da je formiran predmet i da je dodijeljen tužiocu u Posebnom odjelu za ratne zločine.

Karić je kasnije dopunila prijavu, prilažući svjedočenje Johna Jordana pred MKSJ-om i predlažući saslušanje autora Luce Leonea. Također je zatražila pristup vojnim arhivama Oružanih snaga BiH, što je podržao i režiser Zupanič.

Do novembra 2025, tri godine nakon otvaranja predmeta, nije bilo javnih informacija o napretku, što je navelo Benjaminu Karić da uputi novi dopis Tužilaštvu s upitom o statusu slučaja. Italijanski mediji i novinar Ezio Gavazzeni izvijestili su da je istraga u BiH "arhivirana" ili da postoji "nedostatak bilo kakvog postupka".

Istraga u Italiji (2025) Zbog percipirane stagnacije u BiH, istraga je pokrenuta u Italiji. Novinar Ezio Gavazzeni i bivši sudac Guido Salvini podnijeli su 28. januara 2025. detaljnu krivičnu prijavu Tužilaštvu u Milanu.

U proljeće 2025. milanski tužilac Alessandro Gobbis zvanično je otvorio istragu. Pravna kvalifikacija djela je "namjerno ubojstvo s otegotnim okolnostima okrutnosti i gnusnih motiva".

Prema navodima iz italijanskih medija i Gavazzenijeve prijave: Osumnjičeni: Istraga je usmjerena na italijanske državljane, uključujući one povezane s krajnjom desnicom. Spominje se "milanski biznismen koji posjeduje privatnu kliniku za estetsku kirurgiju" te drugi iz Torina i Trsta. Logistika: Navodna ruta je išla letom iz Trsta za Beograd (srbijanskom čarter kompanijom "Aviogenex"), a zatim helikopterom na položaje VRS-a. Organizatori: Postoje navodi da je operaciju organizovala Služba državne sigurnosti Srbije, pri čemu se spominje ime Jovice Stanišića. Cijena: Iznosi su specificirani na "paket" u protuvrijednosti od 80.000 do 100.000 eura u današnjoj vrijednosti. Cjenovnik: Više izvora u italijanskoj istrazi potvrdilo je navod da je "najviša cijena plaćena za ubojstvo djeteta", odnosno da je "pucanje na djecu koštalo više".

Reakcije i poricanja Reakcije na film iz Republike Srpske bile su snažne i koordinirane. Visoki politički zvaničnici, uključujući Milorada Dodika, Željku Cvijanović i gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića, osudili su film. Udruženja ratnih veterana VRS-a "žestoko su demantirala" tvrdnje.

U medijima i zvaničnim izjavama u RS-u, film je dosljedno označavan kao "propaganda", "gnusne laži o VRS" i pokušaj "demonizacije srpskog naroda".

Poduzeta je i pravna reakcija. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva, Ljubiša Ćosić, podnio je krivičnu prijavu protiv režisera filma, Mirana Zupaniča. Također su upućeni zahtjevi za "zabranu prikazivanja" filma u Republici Srpskoj.

Reference

Kategorija:Opsada Sarajeva Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini Kategorija:Kontroverze Kategorija:Slovenski dokumentarni filmovi Kategorija:Ratni zločini u Bosni i Hercegovini Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Italija