Grupa "Vagner" () zvanično PVK "Vagner" (), je ruska privatna paravojna
organizacija. Za Grupu Vagner se smatra da je bliska predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, dok Vlada Rusije tvrdi da Grupa Vagner ne postoji legalno jer su privatne vojske zabranjene u Rusiji. Iako Grupa Vagner nije ideološki vođena, razni elementi Grupe Vagner su povezani sa neonacistima i krajnje-desničarskim ekstremistima.
Grupa Vagner je učestvovala u ratu na istoku Ukrajine, gdje je pomagala separatističkim snagama samoproglašenih DNR i LNR od 2014. do 2015. godine. Njeni borci su navodno učestvovali u raznim sukobima širom svijeta, uključujući građanske ratove u Libiji, Siriji, Srednjeafričkoj Republici i Maliju.
Trenutno su aktivni u sukobima u Ukrajini.
Dana 23. juna 2023. godine, Grupa Vagner je započela pokušaj oružane pobune protiv Oružanih snaga Ruske Federacije i Ministarstva odbrane. Međutim, sve je završeno mirnim dijalogom i odlaskom Prigožina u Bjelorusiju.
Nastanak mini|Glavno sjedište Grupe Vagner u Sankt Petersburgu Podpukovnik Dmitri Utkin, pripadnik Rezervnih snaga, napustio je aktivnu vojnu službu 2013. godine. Prethodno je komandovao specijalnom jedinicom Glavne obaveštajne uprave ruske vojske (GRU). Od 2014. godine komanduje privatnom jedinicom u plaćeničkoj grupi Slavenski korpus i bio je jedan od preživelih u Siriji. Utkin, koji je poznat kao veliki poštovalac Trećeg Rajha i Adolfa Hitlera, nosi borbeno ime Vagner, po njemačkom kompozitoru Richardu Wagneru, koga je Hitler veoma cijenio. Nova vojna kompanija dobila je ime po njemu. Prema američkom istraživačkom centru Institute for the Study of War (ISW), grupa Vagner je više puta pokušavala da se distancira od sposobnosti redovnih ruskih oružanih snaga kako ne bi morala preuzeti odgovornost za neuspjehe u vojnim operacijama. Ovo je uključivalo donacije opreme ruskoj vojsci.
Financiranje i državni utjecaj Sa početkom napadnog rata protiv Ukrajine, utjecaj ruske države na grupu Vagner postao je mnogo vidljiviji jer su preuzeli dijelove fronte - poput Bahmuta - olakšavajući tako ruskoj vojsci. Također su im dopustili regrutiranje zarobljenika. Nakon neuspjelog ustanka u junu 2023, ruski predsjednik Vladimir Putin prvi put javno je izjavio da grupu Vagner financira državni proračun. Prema njegovom prikazu, dobili su oko 930 miliona eura (86,26 milijardi rubalja) samo za razdoblje od maja 2022. do maja 2023. Ova sredstva, koja su djelomično prenesena putem Ministarstva obrane, bila su namijenjena plaćama i bonusima. Istovremeno je Putin najavio provjeru upotrebe tih sredstava.
I ranije je dovođen u pitanje nastup kao privatne sigurnosne i vojne tvrtke, jer su postojali brojne indicije za jak državni utjecaj. Utkin je dokazano slijedio izravne upute Glavnog obavještajnog stožera (GRU) tijekom svojih operacija u Ukrajini 2014. i 2015. godine. Također, sjedište grupe Vagner bilo je dugo vremena smješteno na terenu pod nadzorom GRU-a u Molkinou kod Krasnodara. Pasoši boraca Vagnera, poput onih napadača na Skripala, potjecale su od odjela za izdavanje pasoša povezanog s ruskim Ministarstvom obrane i imale su kontinuirane brojeve. Osim toga, već prije 2022. godine zabilježeni su slučajevi u kojima je grupa Vagner koristila infrastrukturu (prijevoz, vojne bolnice) ruskog Ministarstva obrane. Kada je 2020. godine nekoliko desetaka ruskih građana uhićeno u Bjelorusiji zbog navodnog članstva u grupi Vagner, Putin je sazvao izvanredan sastanak nacionalnog Vijeća za sigurnost, što je dodatno naglasilo značaj ove grupe. Stoga je Centar za strateške studije i međunarodne odnose preporučio da se ubrzo prestane slijediti ruski narativ o "privatnoj sigurnosnoj tvrtki" i umjesto toga grupu Vagner promatra kao "organizaciju posrednika" ruske države.
Prisutnost i djelovanje grupe u Evropi
Bjelorusija Bjeloruske vlasti su u julu 2020, neko vrijeme prije bjeloruskih predsjedničkih izbora, uhitile 32 člana grupe Vagner. Bjelorusija je izvijestila da će u državu stići 200 boraca. Navodno su ti borci trebali destabilizirati izbore. U augustu 2020, plaćenici su pušteni na slobodu i prebačeni u Rusiju.
Dana 23. juna 2023. godine, Grupa Vagner je započela pokušaj oružane pobune protiv Oružanih snaga Ruske Federacije i Ministarstva odbrane. Međutim, sve je završeno mirnim dijalogom i odlaskom Prigožina u Bjelorusiju.
Ukrajina
Nakon 2014. godine Nakon aneksije Krima 2014. godine, pripadnici grupe Vagner postali su aktivni u regiji Donbas u Ukrajini. U septembru 2014, borbeni odred Rusič, pod vodstvom Alekseja Milčakova, napao je konvoj ukrajinskog dobrovoljačkog bataljona Ajdar. Grupa je navodno također bila angažirana u discipliniranju narodne milicije i preuzela neku vrstu vojne policijske uloge. New Zürich Times je ukazao na informacije ukrajinske unutarnje obavještajne službe (SBU), koja tvrdi da je identificirala do 2.000 osoba koje su se borile pod okriljem grupe Vagner.
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine U februaru 2022. godine, američko Ministarstvo obrane je saopćilo da postoje neki indikatori da je grupa Vagner angažirana u Ukrajini. Pretpostavlja se da su među tim indikatorima i pokušaji atentata na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Prema drugim izvještajima, grupa Vagner je navodno prvi put ušla u akciju tek krajem marta 2022. godine, pri čemu su borci grupe Vagner iz Afrike povučeni. Prema izvještaju njemačke obavještajne agencije, brojni desničarski ekstremisti i neonacisti se bore za Rusiju protiv Ukrajine. Jedna od tih grupacija je "Rusič", dio grupe Vagner, koji je prema izvještaju sudjelovao u ruskim borbenim akcijama na ukrajinskom teritoriju najkasnije od aprila 2022. godine. Svjedoci masakra u Buči izvijestili su da su na početku okupacije Buče bili "mladi vojnici", koji su potom zamijenjeni čečenski vođenim trupama, koje su pokrenule sistematske napade na civile. Prema radio-razgovorima iz sjevernog područja Kijeva koji su presretnuti od strane njemačke obavještajne agencije, grupa Vagner bi mogla biti umiješana u ove ubistva, a likvidacije, silovanja i mučenja civila od strane ruskih vojnika su navodno svjesno naređeni od strane ruske vojne komande kako bi se lokalno stanovništvo prestravilo i slomio njihov otpor.
Sa razvojem borbenih operacija, upotreba grupe Vagner postala je otvorena tajna i potvrđena je i od strane ruskih medija. Od kasnog ljeta 2022, Prigožin je lično regrutovao zatvorenike iz ruskih kaznenih zatvora u ime grupe Vagner za ratnu misiju u Ukrajini. Prilikom regrutacije obećao je onima koji se odluče za sudjelovanje oprost ako prežive šest mjeseci na frontu. Također je jasno naglasio da zatvorenici moraju donijeti odluku u roku od pet minuta i da se nakon što se nađu na frontu, neće moći predomisliti. Oni koji na frontu ne žele boriti se klasificiraju kao dezerteri i bit će strijeljani. Kako bi osuđeni mogli boraviti u Ukrajini kao članovi Vagnera, prethodno ih predsjednik Putin pomiluje. Ukrajinska vojna obavještajna služba procijenila je broj Vagnerovih trupa u Ukrajini u oktobru 2022. na 8000, uključujući dobrovoljne zatvorenike. Američka vlada je krajem 2022. godine procijenila njihov broj na 50.000, od kojih su četiri petine zatvorenici. Nije jasno koliko Prigožin finansira plaćenike uključujući obuku, logistiku i naoružanje, a koliko troškove preuzima rusko Ministarstvo obrane. Međutim, u proljeće 2023. godine postalo je očigledno da grupa Vagner ima veliku zavisnost od snabdijevanja vojnom opremom iz redovnih rezervi ruske vojske, jer Vagner nema vlastite proizvodne kapacitete za ratnu opremu. Prema procjenama SAD-a, angažman grupe Vagner u Ukrajini košta oko 100 miliona američkih dolara mjesečno. U januaru 2023. godine, prvi zatvorenici iz Vagnera su završili svoj minimalni šestomjesečni boravak u Ukrajini i pušteni su nakon pomilovanja.
Nakon što je bivši borac grupe Vagner navodno izdao grupu u Ukrajini, članovi grupe Vagner su ga izvršili udarcem čekića, na što je Prigožin u novembru 2022. godine komentarisao riječima: "Pas dočekuje smrt psa [...] Nužin je bio izdajnik." Bivši plaćenik Vagnera koji je pobjegao u Norvešku nakon što je njegova borbeno misija protiv njegove volje produžena, potvrdio je da su se ubistva dešavala unutar plaćeničke organizacije, te da je i sam bio svjedok nekih od tih ubistava. Također, tvrdio je da su ponekad izvođeni i egzekucije ukrajinskih zarobljenika.
Dana 10. januara 2023. godine, grupa Vagner je tvrdila da je osvojila ukrajinski grad Soledar, iako do 14. januara nije bilo potvrde o osvajanju sa ukrajinske strane. Prethodne procjene američkih obavještajnih službi prema novinskoj agenciji Reuters uspostavile su vezu između osvajanja Soledara u konvencionalnom ratovanju i interesa Prigožina u rudniku soli Artjomsol. Prije početka rata, rudnik soli je pokrivao 90% ukrajinske potrebe za solju. Očevici su opisali vrlo visok broj gubitaka na obje strane u Soledaru. Prigožin je pozirao u rudniku okružen borcima grupe Vagner za medije i predstavio osvajanje, koje je 16. januara potvrđeno i s ukrajinske strane, kao značajan uspjeh njegove privatne vojske, a manje kao uspjeh redovnih trupa ruske vojske.
Dana 21. februara 2023, vođa grupe Vagner, Jevgenij Prigožin, objavio je nekoliko audio poruka u kojima tvrdi da je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu i načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov naredili ruskim oružanim snagama da ne snabdijevaju organizaciju Vagner municijom i da im ne pružaju zračnu podršku. Prigožin se žalio, između ostalog, da postoji "izravno suprotstavljanje" grupi Vagner s ciljem njenog uništenja, što je po njegovim riječima "izdaja visokog ranga", dok Vagner "bori se za Bahmut i svakodnevno gubi stotine boraca. U audio snimcima, Prigožin je između ostalog pitao zašto organizacija nije dobila municiju, optužio je visoke dužnosnike da smatraju Rusiju i ruske borce u Ukrajini svojom svojinom i odlučili su da "ljudi trebaju umrijeti kad im je povoljno" i kad nedostaju potrebne zalihe. Rekao je da više ne može pisati pojedinačne zahtjeve i pritužbe jer ih nitko ne čita. "Nisam u mogućnosti riješiti ovaj problem, unatoč svim svojim vezama i kontaktima." Rekao je da nema opcija i da ide do krajnjih granica. Ministarstvo obrane Rusije je istog dana demantiralo tvrdnje u protivnim izjavama da su ograničili isporuke municije dobrovoljcima na frontu i izjavili da su "pokušaji podjele različitih ruskih borbenih grupa" kontraproduktivni i služe samo interesima neprijatelja. U sporu između Prigožina i Šojgua, prema procurenim američkim tajnim dokumentima, predsjednik Putin je pokušao posredovati u zajedničkom sastanku 22. februara 2023. U martu 2023. godine, Prigožin se žalio da je njegovom predstavniku onemogućen pristup ruskom glavnom operativnom štabu u Ukrajini.
U završnoj fazi Bitke za Bahmut, Prigožin se definitivno sukobio s Ministarstvom obrane Ruske Federacije i ponovo optužio za nedostatak isporuka oružja. On je direktno optužio ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua i glavnokomandujućeg Valerija Gerasimova za direktan krivicu za smrt hiljada Vagnerovih plaćenika. Početkom maja 2023., postavio je bivšeg zamjenika ministra odbrane Mihaila Mizičeva kao zamjenika zapovjednika, koji je nedavno bio smijenjen od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nakon što je objavljeno da je Bahmut osvojen, Prigožin je naredio svojim plaćenicima pauzu u borbenim operacijama i prepustio osvojene pozicije ruskoj vojsci. U okviru najavljenog povlačenja došlo je do incidenta 17. maja 2023. Vagnerovi plaćenici otkrili su da je njihova ruta za povlačenje bila minirana na oko dvanaest mjesta od strane ruske vojske. Uklanjali su mine i pri tom su bili napadnuti, pa su uzvratili vatru. Kako bi spriječili daljnju eskalaciju, plaćenici su na kraju zarobili ruskog pukovnika. On je tvrdio u videu objavljenom od strane Vagnera da je napad izveden samo zbog osobne netrpeljivosti prema grupi Vagner. Prigožin tvrdi da je miniranje zapravo naređeno s visokih pozicija u Ministarstvu obrane.