U grčkoj mitologiji, Hemera (, 'Dan') je bila jedna od Primordijalnih bogova, personifikacija dana. Prema Hesiodu, bila je kćerka Ereba (Tama) i Nikte (Noć), i Eterova sestra. Iako su odvojeni entiteti u Hesiodovoj Teogoniji, Hemera i Eja (Zora) su često poistovjećivani jedno s drugim.Tripp, s.v. Hemera; Grimal, s.v. Hemera.
Rodoslov U Hesiodovoj Teogoniji, Hemera i njen brat Eter bili su potomci Ereba i Nikta.Bacchylides, Victory Odes 7. Bahilid je navodio Hemeru kao kćer Kronosa (Vremena) i Nikte.West 2002, str. 109 says that the Titanomachy was "composed in the late seventh century at the earliest". Hemera was perhaps the mother, by Aether, of Uranus (Sky). U izgubljenoj epskoj pjesmi Titanomahija (kraj sedmog vijeka p. n. e.?), Hemera je možda, od strane Etera, bila majka Urana (Neba).Grimal, s.v. Uranus; Eumelus fr. 1 (West 2003, pp. 222–225); compare Callimachus, fr. 498. According to Grimal the mother was "doubtless" Hemera, compare with Cicero, De Natura Deorum 3.44, which has Aether and Dies as the parents of Caelus (Sky). U nekim rijetkim verzijama, Hemera je umjesto toga bila kćer Helija (Sunca) od nepoznate majke.Pindar, Olympian Odes 2.32Scholia on Pindar's Olympian Odes 2.58.
Mitologija Prema Hesiodovoj Teogoniji, Hemera je napustila Tartar baš kao što je Nikta (Noć) ušla u njega; kada se Hemera vratila, Nikta je otišla:Tripp, s.v. Hemera.
Noć i Dan koji prolaze blizu pozdravljaju se dok prelaze veliki bronzani prag. Jedan će ući, a drugi izlazi na vrata, i nikad ih kuća ne drži unutra, nego uvijek jedan izađe iz kuće i prijeđe preko zemlje, dok drugi redom ostaje u kući, čeka vrijeme svog odlaska, dok ono ne dođe. Jedna drži mnogo vidljivu svjetlost za one na zemlji, ali druga u svojim rukama drži Hipno, brata Smrti – smrtonosne noći, obavijene mutnim oblakom.Hesiod, Theogony 748–757.
Rimski pandan Dies Hemerin rimski pandan Dies (Dan) imao je drugačiju genealogiju. Prema rimskom mitografu Higinu, Haos i Kaligio (Magla) bili su roditelji Nikte (Noći), Diesa, Ereba i Etera.Hyginus, Fabulae Theogony 1 (Smith and Trzaskoma, str. 95). Ciceron kaže da su Eter i Dies bili roditelji Celusa (Neba).Cicero, De Natura Deorum 3.44. Dok, Higin kaže da su, pored Celusa, Eter i Dies bili i roditelji Tere (Zemlje) i Mare (Mora).Hyginus, Fabulae Theogony 1–2 (Smith and Trzaskoma, str. 95). Ciceron takođe kaže da su Dies i Celus bili roditelji Merkura, rimskog Hermesovog pandana.Cicero, De Natura Deorum 3.56.
Obožavanje Malo je dokaza da je Hemera imala kult u antičko doba, međutim arheološki dokazi su dokazali postojanje malog svetišta Hemeri i Helije, boga sunca, na ostrvu Kos.Farnell, str. 419.
Reference
Kategorija:Grčki primordijalni bogovi