Oksfordij – u geološkoj vremenskoj skali Međunarodne komisije za stratigrafiju – najranije doba kasnojurske epohe ili najniži stratigrafski stadij gornjojurske serije. Vremenski raspon mu je bio od prije 163,5 ± 4 do157,3 ± 4 miliona godina. Oksfordij je prethodio kaloviju, a iza njega slijedio je kimeridžij.
Stratigrafske definicije thumb|250px|Ciklična smjena krečnjaka (svijetlo, mnogo kompetentniji) i lapor/glina slojevi oksfordijskog doba u ‘Péry-Reuchenette, u blizini Tavannesa, Jurske planine, Švicarska.
William Smith (1815–1816) je 1818., oksfordijski stadij nazvao je „sklop gline i škriljaca“. W. Buckland opisao ih je pod neugodnim naslovom "Oxford, šuma ili močvarna glina". Termin okfordij uveo je Alcide d'Orbigny 1844. Ime je izvedeno iz naziva engleskog grada Oxforda, u značenju oksfordski, gdje su ležišta dobro razvijena, ali gotovo neprekidno se pružaju od Dorseta do obale Jorkšira, uglavnom tvoreći niske široke doline. Dobro su izloženi u Weymouthu, Oxfordu, Bedford, Peterboroua, kao i na liticama u Scarboroughu, Red Cliffu i Gristhorpe Bayu. Stijene ovog doba nalaze se i u Uigu i Skyeu.
Baza oksfordijske faze definirano+a je kao tačka u stratigrafskom zapisu gdje se prvo pojavljuje amonitska vrsta Brightia thuouxensis. Globalni referentni profil za bazu (GSSP) u 2009. godini još nije bio dodijeljen. Vrhunac oksfordija (baza kimeridžija) nalazi se pri prvom pojavljivanju amonitske vrste Pictonia baylei.
U tetiskom domenu, oksfordij ima šest amonitskih biozona: zona Epipeltoceras bimammatum zona Perishinctes bifurcatus zona Gregoryceras transversarium zona Perisphinctes plicatilis zona Cardioceras cordatum zona Quenstedtoceras mariae
Također pogledajte Kasna jura
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Jura Kategorija:Geohronologija Kategorija:Geološke epohe Kategorija:Historijska geologija Kategorija:Paleontologija