Krimskotatarski jezik (qırımtatar tili, къырымтатар тили) ili krimski jezik (qırım tili, къырым тили) je narodni jezik Krimskih Tatara, koji se govori na Krimu i u nekim drugim oblastima; ukupno 456.341 govornika. Pripada grupi turskih jezika.
Najviše se govori na Krimu (260.000) i Uzbekistanu (189.000 - u 1993. godini), a ostatak u azijskom dijelu Turske; u Rumuniji (21.482 - u 2002. godini); i u Bugarskoj (6.000 - u 1990. godini).
Dugotrajna zabrana proučavanja krimskotatarskog jezika nakon deportacije krimskih Tatara od strane sovjetske vlade dovela je do toga da UNESCO trenutno krimskotatarski jezik svrstava među jezike kojima prijeti ozbiljna prijetnja izumiranjem (ozbiljno ugroženi). Međutim, prema Institutu za orijentalne studije, zbog negativnih situacija, stvarni stepen prijetnje posljednjih se godina popeo na kritično ugrožene jezike, koji će vrlo vjerovatno izumrijeti u nadolazećim generacijama.
Historija Jezik se razvio iz kumanskih (polovečkih) i nogajskih dijalekata, koji su kasnije poprimili kipčačka obilježja. Najraniji pisani tragovi potječu iz 17. i 18. stoljeća, a jezik je u velikoj mjeri oblikovan pod utjecajem turskog. Do 1928. koristila se arebica, zatim latinica do 1938., nakon čega prelazi na ćirilicu, a svoj konačni razvoj dobiva u razdoblju Zlatne Horde. Pravi tatarski jezik počinje se formirati u doba Kazanskog kanata (15.-16. stoljeće).
Gramatika
Gramatika krimskotatarskog jezika, kao i kod drugih turskih jezika, ima aglutinacijsku strukturu, pri čemu se isključivo sufiksi koriste za označavanje gramatičkih kategorija. Sufiksi se uglavnom dodaju na kraj osnove riječi, iako se u tvorbi riječi javlja i slaganje (kompozicija). U cjelini, njegova se gramatička organizacija podudara s drugim zapadnokipčačkim jezicima.
Vanjski linkovi Ethnologue (15th)
Reference
Kategorija:Krimski Tatari Kategorija:Turkijski jezici Kategorija:Jezici u Uzbekistanu Kategorija:Jezici u Rusiji Kategorija:Jezici u Ukrajini Kategorija:Jezici u Turskoj Kategorija:Jezici u Rumuniji