Opisthokonta (grč.: ὀπίσθιος - opístios = zadnji, stražnji + κοντός - kontós = "pol", tj. bič) su široka grupa eukariota , uključujući carstva životinja i gljiva. Opisthokonta, prethodno su označavane kao grupa "Fungi/Metazoa, a općenito su prepoznavane kao kladus. Opisthokonta skupa sa Apusomonadida i Breviata čine veći kladus Obazoa.

Bičevi i ostala svojstva Zajednička karakteristika opistokonta je su bičaste ćelije, poput spermatozoida većine životinja i spore hitridnih gljiva, sa samo jednim "opisto" (stražnjim) bičem. Upravo ova karakteristika grupi daje ime. Suprotno tome, ćelije flagelata u drugim eukariotskim grupama pokreću jedan ili više prednjih flagela. Međutim, u nekim skupinama opisthokonta, uključujući većinu gljiva, ćelije su se potpuno izgubile.

Karakteristike opistokonta uključuju opća svojstva kao što su sinteza vanćelijskog hitina u egzoskeletu, zidu cisti / spora ili ćelijskom zidu vlaknastog tijela i hifa; vančelijska digestiju supstrata sa osmotrofnom apsorpcijom hranljivih sastojaka; i drugi ćelijski biosintetski i metabolički put. Rodovi u osnovi svakog kladusa su ameboidni i fagotrofni.

Historija Bliske odnose životinja i gljiva sugerirao je Thomas Cavalier-Smith, 1987., koji je koristio neformalno ime Opisthokonta (formalni naziv je 1956. koristio za Chytridiomycota od Copelanda), a podržale su ga i kasnije genetičke studije.

Rane filogenije su postavile gljive u blizini biljaka i drugih grupa koje imaju mitohondrije sa ravnim kristama (grebenima), ali taj karakter varira. U novije vrijeme govorilo se da su holoza (životinje) i holomikota (gljive) međusobno mnogo bliže nego biljkama, jer opisthokonti imaju trostruko spajanje karbamoil-fosfat sintetaze, dihidroorotaze i aspartat karbamoiltransferaza kojih nema nije u biljkama, a biljke imaju fuziju timidilat sintaza i dihidrofolat reduktaza kojih nema u opistokontima. Životinje i gljive su također bliže amebama nego biljkama, a biljke su bliže supergrupi SAR protista nego životinjama ili gljivama. Životinje i gljive su heterotrofi, za razliku od biljaka, i dok su gljive sesilne poput biljaka, postoje i sesilne životinje.

Cavalier-Smith i Stechmann tvrde da su se netrepljasti eukarioti kao što su opistokonte i Amoebozoa, skupno zvani Unikonta, odvojili od ostalih dvotrepljastih eukariota, nazvanih Bikonta, nedugo nakon što su se pojavili.

Taksonomija Opistokonte se dijele na Holomycota ili Nucletmycea (gljive i svi organizmi koji su bliže gljivama nego životinjama) i Holozoa (životinje i svi organizmi koji su bliže životinjama nego gljivama); još nije identificiran opistokont baziran na razdvajanje Holomycota / Holozoa. Taksonomiju opistokonti su u velikoj mjeri riješili Torriella et al. Holomycota i Holozoa sastavljene su od sljedećih grupa: Holomycota (Gljivolike) Fungi uključuju: Chytrida (bičari, gljive sa zoosporama) Fonticula (Filogenija novijih radova smatra ih dijrlovima Cristidiscoidea, sestrinske grupe gljiva) Hyaloraphidium (prethodno smatran da je zelena alga, sada se svrstava u gljive) Microsporidia (prethodno u Apicomplexia) Nucleariida (Novija filogenija smatra ih dijelom Cristidiscoidea, sestrinske grupe gljiva) Isključujući: Labyrinthulomycetes (sluzave mreže) (uključene u supergrupu SAR) Myxogastria (sada u Amoebozoa) Oomycete (vodene plijesni) (sada u supergrupi SAR) Rozellida (pozicija neizvjesna) Holozoa (Životinjolike) Corallochytrium (bivše Heterokonta) Filozoa Animalia Choanoflagellata (bičari, renije uključeni u Protozoa) Filasterea Mesomycetozoea Amoebidiales (bivše Trichomycete) Dermocystida (smatrane paratzitskim gljivama ili Sporozoa) Eccrinales (bivše Trichomycete) Ichthyophonida (ranije smatrane parazitskim gljivama incertae sedis)

Filogenija Hoanoflagelati imaju kružni mitohondrijski DNK genom s dugim međugenskim regijama. Oko četiri puta je veći od životinjskih mitohondrijskih genoma i sadrži dvostruko više gena koji kodiraju proteine. Čini se da je Corallochytrium vjerovatno bliže gljivama nego životinjama, na osnovu prisustva ergosterola u membranama i sposobnosti za sintezu lizina putem puta AAA. Oblici sa ihtiosporama imaju deleciju dvije aminokiseline u svom genu EEF1A1, koji se smatra karakterističnim za gljive. Njihov genom je dug >200 kilobaznih pairova, sa nekoliko stotina linearnih hromosoma. U sljedećem filogenetskom stablu prikazano je koliko su se miliona miliona godina (Mya) kladusi razdvajali u novije grane. Stablo Holomycota prikazano je prema Tedersoo-u et al.

Jedan pogled na velika carstva i njihove matične grupe.Filogenija na osnovu:

Galerija

Također pogledajte Bikonta Unikonta Supergrupa SAR

Reference

Vanjski linkovi

Tree of Life Eukaryotes

Kategorija:Taksonomija Kategorija:Živi svijet Bosne i Hercegovine