Živac odvoditelj ili živac odvođač i nerv abducens – šesti moždani živac ili šesti živac/nerv (ili skraćeno MNVI) – je somatski uzlazni (efferentni) živac, koji, kod ljudi, kontrolira pokrete pojedinačnog bočnog pravog mišića oka.
Struktura thumb|right|250px|Klivus = nagnuta površina na velikom lobanjskom otvoru (foramen magnum), koja se sastoji od dijela tijela sfenoidne i dijela baze potiljačne kosti Živac odvođač napušta moždano stabla na spoju mosta i produžene moždine, medijalni do līčnog živca. Da bi dopro do oka, vodi prema gore (iznad), a zatim savija naprijed (sprijeda). Na izlazu iz moždanog stabla, ovaj živac ulazi u subarahnoidni prostor. Zatim ide naviše između mosta i klivusa, a zatim probija ttvrdu moždanu opnu (dura mater) za prolaz između nje i lubanje kroz Dorellov kanal. Na vrh petroznog dijela sljepoočne kosti čini oštar zaokret naprijed za ulazak u kavernozni sinus. U kavernoznog sinusa to radi pored interne karotidnu arteriju. Zatim ulazi u orbitu kroz gornju orbitnu pukotinu i inervira bočni pravi mišić oka.
Dug tok ovog živca između moždanog stabla i oka čini ga ranjivim na ozljede na mnogim nivoima. Na primjer, prelom petroznog dijela sljepoočne kosti selektivno može oštetiti živac, kao što je aneurizma u unutarkavernoznoj karotidnoj arteriji. Masa lezija koje prolaze moždanom dolje mogu oštetiti živac razvlačenjem između mjesta kada se pojavi s mosta i mjesta gdje se zakači za petrozni dio sljepoočne kosti.
Jezgro thumb|right|300px|Osovinski presjek moždanog stabla (pons) na razini facijalne izbočine srednjeg mozga (kolikulusa) Jezgro abducensa se nalazi u mostu, na podu četvrte komore, na nivou izbočine srednjeg mozga. Oko njeka aksoni facijalisa prave petlju, stvarajući blagu izbočinu (kolikulus lica) koja je vidljiva na dorzalnoj površini poda četvrte komore. Jezgro živca odvođača je u neposrednoj blizini srednje linije, kao i druga motorna jezgra koja kontroliraju pokrete oka (okulomotorno i trohlearno jezgro).
Napuštajući ovo jezgro, motorni aksoni polaze ventralno i kaudalno, kroz most. Oni prolaze bočno od kortikospinalnog trakta (koji uzdužno prolazi kroz most na ovom nivou), prije izlaska iz moždanog stabla na mostno-moždinskom spoju. Centralna anatomija šestog živca predviđa (ispravno) da infarkti utiču na leđni dio mosta na nivou jezgra abducensa, što može uticati i na živac lica, proizvodeći istostranu paralize lica, zajedno sa paralizom bočnih pravih mišića. Anatomija predviđa (ispravno) da infarkti uključuju pojavu da ventralni most može uticati na šesti živac i kortikospinalni trakt istovremeno, proizvodeći paralizu bočnog pravog mišića, što je povezano s kontralateralnom hemiparezom. Ovi rijetki sindromi su od interesa prvenstveno kao koristan sažetak anatomije moždanog stabla.
Funkcija Živac nodvođač nosi aksona tipa GSE, generalna somatska eferentna vlakna, koji inerviraju skeletni bočni pravi mišić.
Dodatne slike
Također pogledajte Nervni sistem Moždani živci
Reference
Dopunska literatura Blumenfeld H. Neuroanatomy Through Clinical Cases. Sinauer Associates, 2002 Brodal A. Neurological Anatomy in Relation to Clinical Medicine, 3rd ed. Oxford University Press, 1981 Brodal P. The Central Nervous System, 3rded. Oxford University Press, 2004 Butler AB, Hodos W. Comparative Vertebrate Neuroanatomy, 2nd ed. Wiley-Interscience, 2005 Carpenter MB. Core Text of Neuroanatomy, 4th ed. Williams & Wilkins, 1991. Kandel ER, Schwartz JH, Jessell TM. Principles of Neural Science, 4th ed. McGraw-Hill, 2000 Martin JH. Neuroanatomy Text and Atlas, 3rd ed. McGraw-Hill, 2003. Patten J. Neurological Differential Diagnosis, 2nd ed. Springer, 1996. Victor, M, Ropper, AH. Adam’s and Victor’s Principles of Neurology, 7th ed. McGraw-Hill, 2001. Wilson-Pauwels L, Akesson EJ, Stewart PA. Cranial Nerves: Anatomy and Clinical Comments. Decker, 1998. Vanjski linkovi
Animations of extraocular cranial nerve and muscle function and damage (University of Liverpool)
Kategorija:Nervni sistem Kategorija:Moždani nervi Kategorija:Glava i vrat Kategorija:Otorinolaringologija