Neologizam omika neformalno se odnosi na biološke nauke koje završavaju sufuksom -omika, kao što su genomika, proteomika ili metabolomika. Sufiks -om se koristi za opis predmeta istraživanja tih polja, kao što su genom, proteom ili metabolom. Omike imaju za cilj kolektivno karakteriziranje i kvantifiranje skupa bioloških molekula koje se prevode u strukturu, funkcije i dinamika organizma ili organizama.
Funkcijska genomika ima za cilj identifikaciju funkcije što je moguće više gena datog organizma. Kombinira tehnike različitih -omika, kao što su transkriptomika i proteomika sa zasićenim kolekcijama mutanata. Sufiks -om koji se koristi u molekulskoj biologiji odnosi se na ukupnost neke vrste; to je primjer "neosufiksa" koji je formiran apstrakcijom iz raznih grčkih termina od angliziranog -ωμα, sekvence koja nema prepoznatljiv sufiks na grčkom. Porijeklo
Oksfordski riječnik engleskog, nijansira tri različita područja primjene sufiksa -om: u medicini, formira imenicu u smislu "otok’’, tumor" ; u botanici ili zoologiji, formira imenice u smislu "je dio životinjskog ili biljnog sa specificiranim strukturom" u ćelijskoj i molekulskoj biologiji, formira imenice u smislu "svi sastojci se smatraju ukupno"
Sufiks -om je nastao kao varijanta -oma, a postao je raširen u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća. Prvobitno se pojavio u smislu kao što su skleromi, niz koji nije s jednim sufiksom, ali shvatljiv kao grč. -ω-μα i -ω- grčke riječi koje pripadaju obično glagolima i -μα kao istinski grčki sufiks formiranja apstraktne imenice.
Reference
Vanjski linkovi
Spisak omika , uključujući reference/porijeklo. Spisak održava (CHI) Cambridge Health Institute. Omics.org Portal omika.
Također pogledajte Genomika Proteomika Metabolomika
Kategorija:Naučni sufiksi Kategorija:Genomika