Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh. Naseljeno mjesto Kladanj je smješteno na putu Orašje-Tuzla-Sarajevo. Općina Kladanj se nalazi u Tuzlanskom kantonu.

Historija Historija Kladnja obuhvata razvoj Kladnja od najranijih tragova ljudskog prisustva na području današnje općine, preko rimskih i srednjovjekovnih komunikacija, do oblikovanja naselja kao značajnog lokalnog središta u osmanskom i austro-ugarskom periodu.

Prapovijest i antika Šire područje Kladnja pokazuje tragove starijeg ljudskog prisustva. U radu o pećini Ujča kod Kladnja zabilježeno je da je taj lokalitet sačuvao tragove ljudi koji su u njemu boravili duže vrijeme, što potvrđuje raniju naseljenost ovoga kraja.

Savremena terenska istraživanja na Konjuhu utvrdila su ostatke rimske ceste koja je iz pravca Olova preko prijevoja Stara Karaula silazila prema Kladnju, a jedan njen krak vodio je dalje kroz Plahoviće i Pauč prema lokalitetu današnje Muške vode u dolini Drinjače. Ti nalazi pokazuju da je kladanjski prostor bio uključen u starije saobraćajne pravce mnogo prije osmanskog doba.

Srednji vijek O najranijem pisanom spomenu Kladnja u literaturi postoje različiti navodi. Službena stranica Općine Kladanj navodi 1138. godinu kao rani spomen mjesta, a ujedno bilježi i pomen srednjovjekovnog naselja u dubrovačkim spisima iz 1431. godine. U savremenom naučnom radu o osmanskim putevima navodi se da se Kladanj u srednjem vijeku spominje 3. augusta 1432, u vezi s putovanjem bosanskog kralja Tvrtka II.

Srednjovjekovno naslijeđe kladanjskog kraja potvrđuju i nekropole sa stećcima. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine navodi da je nekropola sa stećcima u Olovcima, na području općine Kladanj, među nekropolama iz Bosne i Hercegovine upisanim na UNESCO-vu Listu svjetske baštine.

Osmanski period Nakon osmanskog osvajanja Bosne, područje Kladnja uključeno je u osmanski upravni sistem.

Službena stranica Općine Kladanj navodi da se mjesto 1469. godine spominje s trgom Četvrkovište, na kojem se četvrtkom održavao veliki sajam, te da je 1557. zabilježeno kao kasaba u sastavu Sarajevskog kadiluka, a kasnije i kao samostalan kadiluk u koji je ulazilo i Olovo. Isti izvor navodi da se u drugoj polovini 16. stoljeća Kladanj spominje kao čaršija s hamamom i Hadži Bali-begovom džamijom iz 1545. godine, poznatijom kao Kuršumlija.

Istraživanja na Konjuhu pokazala su da je Kladanj zbog svoga geografskog položaja bio važna raskrsnica osmanskih karavanskih puteva. Na lokalitetima Miljkovac, Paljevac i Buševo dokumentirani su ostaci puteva korištenih za transport ljudi i robe, pri čemu autori zaključuju da najstariji slojevi tih komunikacija vjerovatno potječu iz 15. ili 16. stoljeća.

Osmansko naslijeđe Kladnja sačuvano je i kroz više spomenika. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine među nacionalnim spomenicima na području Kladnja navodi Kuršumlija (Hadži Bali-begovu) džamiju i staru drvenu džamiju sa haremom u Tuholju.

Austro-Ugarska i 20. stoljeće Austro-Ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878. donijela je upravne i privredne promjene i u Kladnju. Prema službenom općinskom historijatu, Kladanj je u to vrijeme postao kotar u sastavu Tuzlanskog okruga, a austro-ugarska uprava je posebno bila zainteresirana za eksploataciju šuma i širenje administrativnog aparata.

U širem okviru tuzlanskog kraja, austro-ugarski i međuratni period obilježili su postepeni prijelaz iz pretežno agrarno-zanatsko-trgovačke sredine u industrijski kraj, uz migracije stanovništva i promjene u socijalnoj strukturi. U istom radu zabilježeno je i da je u Kladnju početkom 1920-ih pitanje školstva bilo povezano s vjerskom i društvenom strukturom stanovništva, što pokazuje kako su se šire političke i društvene prilike odražavale i na lokalnu zajednicu.

Službena stranica Općine Kladanj navodi da je veći dio starijeg graditeljskog naslijeđa nestao usljed velikih požara i kasnijih ratova, pa su od osmanskog graditeljskog sloja u samom gradu očuvani tek pojedini spomenici, prije svega Kuršumlija džamija i Đurđi-hanumina česma.

Geografija Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je na jugu Tuzlanskog Kantona. Naselje Kladanj je smješteno na putu Županja - Tuzla - Sarajevo. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325 km2.

Kultura Nacionalni spomenici Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kladanj se nalaze sljedeći spomenici: ″Kuršumlija (Hadži Bali-begova) džamija″ (graditeljska cjelina), ″Nekropola Olovci″ (historijsko područje), "Stara drvena džamija sa haremom u Tuholju" (graditeljska cjelina).

Stanovništvo

Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kladanj imala je 16.070 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja.

Općina Kladanj

Naseljeno mjesto Kladanj

Historija mini|Kuršumlija, poznata kladanjska džamija, dobila je ime po olovu () kojim je pokrivena Prvi spomen grada Kladnja potječe još iz 1138. godine. Kuršumlija džamija u Kladnju - ime joj je izvedeno od turske riječi olovo (kurşun), zbog kupole kojom je prekrivena. Prvi zapis o Kladnju u turskim izvorima potječe iz 1469. godine, a odnosi se na pijacu Četvrtkovište, gdje su četvrtkom održavani veliki sajmovi. U razdoblju osmanske vladavine, Kladanj se spominje 1557. godine kao naselje (kasaba) u okviru Sarajevskog kadiluka (teritorijalne jedinice), koje je kasnije i samo postalo kadiluk s Olovom kao njegovim dijelom.

Poznate ličnosti Sulejman Kupusović - Pozorišni i filmski režiser Mirko Pejanović - Član predsjedništva RBiH, profesor i dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevo Akif Šeremet - Osnivač i sekretar SKJ-aGraovac, Dušan: "Crveni profesor Akif Šeremet", Samobor, 1982 Avdaga Hasić - Vođa lokalne milicije "Avdagina legija" Senahid Halilović - Profesor dijalektologije, autor "Pravopisa bosanskoga jezika" Vahid Kljajić - Profesor emeritus i dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevohttps://mon.ks.gov.ba/node/455

Također pogledajte Djevojačka pećina Titova pećina Plahovići

Reference

Vanjski linkovi

Zvanični sajt općine Kladanj

Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu *