Radovi Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) je časopis koji izdaje Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Radovi predstavljaju naučni i stručni časopis iz oblasti historije, historije umjetnosti i arheologije. Časopis sadrži prije svega izvorne, stručne i pregledne radove nastavnika, saradnika i studenata Odsjeka za historiju, Katedre za Historiju umjetnosti i Katedre za Arheologiju. Pored toga sadrži i radove i priloge iz navedenih struka i od saradnika iz srodnih institucija izvan Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Konceptualno se sastoji od nekoliko rubrika u kojima su izloženi članci, rasprave te prikazi i osvrti. Obično su brojevi posvećeni ranije preminulim zaslužnim djelatnicima Odsjeka, kojima se posvećuje nekoliko tekstova. Radove izdaje Filozofski fakultet u Sarajevu, a izvršni urednik radova je dekan Fakulteta. Radovi Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) dostupni su u elektronskoj formi na stranici Filozofskog fakulteta u Sarajevu. (www.ff-eizdavastvo.ba).

Radovi knjiga XVI/1 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)

Prvi broj časopisa objavljen je 2010. Urednica je prof. dr. Vesna Mušeta-Aščerić, sekretar redakcije mr. Emir O. Filipović, dok su redakciju i redakcioni odbor uglavnom sačinjavali uposleni na Odsjeku. Ovaj broj Radova posvećen je povodom 60-godišnjice rođenja i 10-godišnjice smrti prof. dr. Ibrahima Tepića (1947–1997).

Prvi dio Radova predstavljaju izlaganja sa Okruglog stola "Ibrahim Tepić - život i djelo", održanog 27. novembra 2007. godine. Objavljena su izlaganja:

Srebren Dizdar ("Obraćanje na skupu povodom obilježavanja deset godina od smrti prof. dr. Ibrahima Tepića, Sarajevo, 27. 11. 2007. godine"), Vesna Mušeta-Aščerić ("Prof. dr. Ibrahim Tepić (1947-1997)"), Zijad Šehić ("Bibliografija radova prof. dr. Ibrahima Tepića" i "Ibrahim Tepić – Trgovina Bosne i Hercegovine od 1856. do 1875. godine"), Husnija Kamberović ("Osvrt na knjigu Ibrahima Tepića “Bosna i Hercegovina u ruskim izvorima 1856-1878"), Ismet Dizdarević ("Vrijedno i jedinstveno historiografsko djelo (Ibrahim Tepić: Bosna i Hercegovina u ruskim izvorima 1856-1878,Veselin Masleša, Sarajevo, 1989"), Edin Radušić ("Osvrt na zbirke izvora “Освободительная борьба народов Боснии и Герцеговины и Россия”), Fahd Kasumović ("Doprinos prof. dr. Ibrahima Tepića izučavanju socijalne i ekonomske historije Bosne i Hercegovine u 19. stoljeću"), Amila Kasumović ("Vojno-politički i kulturološki aspekt bosansko-hercegovačke historije pred kraj osmanske uprave: ruski kontekst i interpretacija prof. dr. Ibrahima Tepića") i Emir O. Filipović ("Povijesni atlas Bosne i Hercegovine").

Drugi dio časopisa odnosi se na Članke i rasprave čiji su autori uglavnom nastavnici i saradnici Odsjeka za historiju, Katedre za Historiju umjetnosti, ali i kolege sa Instituta za istoriju i Orijentalnog instituta u Sarajevu, ili pak oni koji su studiranjem ili na neki drugi način vezani za Odsjek za historiju. To su radovi: Enver Imamović ("Arheološka topografija Donje Neretve prethistorijskog i antičkog doba"), Salmedin Mesihović("Dezitijati u rimskoj armiji" i "Značenje željeznih mačeva u procesu razvitka ljudske kulture"), Adnan Busuladžić ("Prilog poznavanju starokršćanskih svjetiljki iz zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine"), Pejo Ćošković ("Četvrt stoljeća historiografije o Crkvi bosanskoj"), Esad Kurtović ("Bišće i Blagaj u doba vojvode Sandalja Hranića Kosače"), Aladin Husić ("O imamskoj službi u tvrđavama Bosanskog sandžaka u 15. i prvoj polovini 16. stoljeća"), Emir O. Filipović ("Lajos Thalloczy i bosanska heraldika"), Elma Korić ("Sedam godina u Bosni: Mustafa Ali (1570-1577)"), Arifa Isaković ("Bihaćka krajina u historiografskoj literaturi (16-18. stoljeće)"), Haris Dervišević ("Zaboravljena baština: Mustafa Sin Omera Mostarac, kaligraf 18. stoljeća"), Elvira Bijedić ("Uber die Falle von “Vampirismus” in den Balkangebieten des Osmanischen Reiches"), Adnan Kadrić ("Jedna pjesma na osmanskom turskom jeziku o pobjedi Husein-kapetana Gradaščevića na Kosovu polju 1247. h.g / 1831. godine"), Edin Radušić ("Uloga Velike Britanije u promjeni državno-pravnog statusa Bosne i Hercegovine 1878. godine"), Zijad Šehić ("Smrt Socijalističke federativne republike Jugoslavije i bosanska tragedija"), Mesud Šadinlija ("Počasni nazivi – kolektivna ratna priznanja u Armiji Republike Bosne i Hercegovine").

U rubrici "Historijska građa" prezentirana je knjiga Johanna von Asbotha "Život i življenje u Sarajevu" u prijevodu prof. dr. Zijada Šehića. u ovom broju časopisa date su i biografije nekadašnjih profesora na Odsjeku za historiju prof.dr. Ibrahima Karabegovića, dr. Ahmeda Aličića, dr. Dževada Juzbašića, prof. dr. Ibrahima Karabegovića i prof. dr. Envera Imamovića. U rubrici "Prikazi i osvrti" nalazi se 15 prikaza novije historiografske produkcije.

Radovi knjiga XVI/2 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)

Drugi broj Radova Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), objavljen je 2012. Urednik je prof. dr. Esad Kurtović, a sekretar mr. Emir O. Filipović. Sastoji se od uobičajenih rubrika sa radovima saradnika, prije svega historičara, historičara umjetnosti i arheologa. Među prilozima su rezultati dva okrugla stola organizirana na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Ovaj broj Radova je posvećen nedavno preminulom prof. dr. Ilijasu Hadžibegoviću (1938–2010), u čiju čast je 27. aprila 2011. godine održan Okrugli stol "Ilijas Hadžibegović - čovjek, naučnik, pedagog". Izlaganja prezentirana na ovom skupu su:

Salih Fočo ("Obraćanje na otvaranju Okruglog stola Iljas Hadžibegović – čovjek, naučnik, pedagog"), Edin Radušić ("Iljas Hadžibegović – Historičar socijalne historije" Edin Radušić, "Bibliografija prof. dr. Iljasa Hadžibegovića"), Dževad Juzbašić ("Iljas Hadžibegović i njegovo razumijevanje istorije Bosne i Hercegovine austrougarskog razdoblja"), Zijad Šehić ("Angažman prof. dr. Iljasa Hadžibegovića na pisanju sinteza historije Bosne i Hercegovine XIX i XX stoljeća"), Budimir Miličić ("Naučni lik prof. dr. Iljasa Hadžibegovića kao istoričara socijalne i političke istorije radničke klase Bosne i Hercegovine do 1919. godine"), Seka Brkljača ("Iljas Hadžibegović i istorija gradova u Bosni i Hercegovini"), Amila Kasumović ("Ritam doseljavanja i socijalna struktura doseljenika u Bosni i Hercegovini prema radovima prof. dr. Iljasa Hadžibegovića"), Hana Younis ("Nijemi svjedoci postojanja – Privatna zbirka prof. dr. Iljasa Hadžibegovića"), Husnija Kamberović ("Iljas Hadžibegović kao direktor Instituta za istoriju (1987–1990)"), Ibrahim Karabegović ("Kratak osvrt na višegodišnje druženje i naučnu saradnju sa rahmetli Iljasom Hadžibegovićem"), Vera Katz ("Prof. dr. Iljas Hadžibegović – Učitelj i prijatelj"), Ladislav Hladky ("Nekoliko sjećanja češkog povjesničara na profesora Iljasa Hadžibegovića"),* Aydın Babuna ("Professor Hadžibegović and I"), Amir Duranović ("Iljas Hadžibegović – profesor").

U Radovima je objavljeno i 13 radova učesnika Okruglog stola "Nastava historije u školama u Bosni i Hercegovini", održanog 12. maja 2012. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Nastavnici osnovnih i srednjih škola te fakulteta iz oblasti historije donijeli su zaključke o tretiranju historije u obrazovanju u BiH.

Rubrika "Članci i rasprave" donosi pristupe čiji su autori: Esad Kurtović ("Iz historije odgoja i obrazovanja u Dubrovniku i dubrovačkom zaleđu (Učenje dobrih običaja, manira i pismenosti)"), Marjan Drmač ("Veliki knez bosanski Radoje i dilema oko njegovog stećka"), Zijad Halilović ("Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramorje u zaseoku Raonići, Kaoštice, Višegrad"), Emir O. Filipović ("Boravak bosanskog kralja Tvrtka II Tvrtkovića u Beču tokom 1435. godine"), Mirza Hasan Ćeman ("O jednom mezaru u Ferhad-begovoj džamiji u Tešnju" Mirza Hasan Ćeman, "Projekt zgrade Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke u Tešnju arhitekte Josipa Vancaša"), Haris Dervišević ("Kaligrafija Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu (1885-2002)"), Aleksandar Šarac ("Bosna i Hercegovina u turističkim vodičima na njemačkom jeziku od 1878. do 1918. godine"), Asja Mandić ("Otto Wagner’s Role as a Professor in the History of Modern Architecture"), Amir Duranović ("Gračanica 1966. godine: Odjeci IV sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije"), Zijad Šehić ("Republika Bosna i Hercegovina i međunarodna diplomatija 1993. godine").

Rubrika "Prikazi, recenzije i osvrti" donosi 19 osvrta na najnovija djela historiografske produkcije, dok rubrika "Aktivnosti Odsjeka za historiju" sadrži izvještaje sa obilježavanja 60. godišnjice Odsjeka, o radu Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije, o Dijalogu četvrtkom u devetnaest i sa promocije Monografije "Bosna i hercegovina u okviru Austro-Ugarske 1878-1918".

U rubrici "In memoriam" objavljeni su posljednji pozdravi trojici velikih historičara, Simi Ćirkoviću, Ibrahimu Karabegoviću i Bogumilu Hrabaku.

Također, kao poseban dodatak objavljen je spisak Diplomiranih studenata Prvog (trogodišnjeg) i drugog (petogodišnjeg) ciklusa po bolonjskom sistemu školovanja na Odsjeku za historiju, Katedri za Historiju umjetnosti i Katedri za Arheologiju (2008–2011).

Radovi knjiga XVII/3 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) Treći broj Radova Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), objavljen je 2014. Urednik je prof. dr. Esad Kurtović, a sekretar mr. Emir O. Filipović. Sastoji se od uobičajenih rubrika sa radovima saradnika: historičara, historičara umjetnosti i arheologa. Među prilozima su rezultati okruglog stola organiziranog na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Po uobičajenoj tradiciji posvećivanja svojih izdanja istaknutim djelatnicima Odsjeka za historiju ovaj broj Radova je posvećen nedavno preminulom prof. dr. Ibrahimu Karabegoviću (1931–2011). Sadržaj Radova XVII/3, Sarajevo 2014: Poslije uobičajenog uvoda (Riječ redakcije) dat je rad posvećen prof. dr Ibrahimu Karabegoviću.

Amila Kasumović, Životni put prof. dr. Ibrahima Karabegovića (5. juni 1931 – 27. august 2011)

Centralni dio Radova obuhvataju rezultati sa okruglog stola Žene u srednjovjekovnoj Bosni održanog 29. novembra 2012. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu a u organizaciji Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije.

Okrugli stol Žene u srednjovjekovnoj Bosni:

Pejo Ćošković, Krstjanice, bosanske redovnice, u očima suvremenika Elmedina Duranović, Žene iz Bosne na tržištu roblja u Dubrovniku 1279-1301 Enes Dedić, Učestalost ženskih imena u srednjovjekovnoj Bosni Narcisa Semić, Predstava žena na stećcima u srednjovjekovnoj Bosni Slaven Tadić, Nakit i nošnja žena u srednjovjekovnoj Bosni Irfan Teskeredžić, Dvorske dame u srednjovjekovnoj Bosni Nedim Rabić, Maria ...von Bosnien, bosanska vojvotkinja – njemačka grofica Amer Sulejmanagić, “Anna de Bosna, de regno Dalmacie” – Ana od Švidnice (1339-1362) Dženan Dautović, Bosansko-ugarski odnosi kroz prizmu brakaLudovika I Velikog i Elizabete, kćerke Stjepana II Kotromanića Amer Dardagan, O bugarskim princezama na bosanskomdvoru sa posebnim osvrtom na kraljicu Doroteju Emir O. Filipović, Kćerka i unuk bosanskog vladara? Prilog prosopografiji i heraldici Kotromanića Marjan Drmač, Kraljevske svadbene svečanosti u srednjovjekovnoj Bosni Husein Sejko Mekanović, Portret i nadgrobna ploča bosanske kraljice Katarine Kotromanić (1425-1478) u Rimu Senja Mahinić, Životni put posljednje bosanske kraljice Mare, nakon propasti Bosanskog kraljevstva Semir Hambo, Samostalnost u poslovnoj inicijativi dvije bosanske vojvotkinje: Jelena Hranić i Jelena Nelipčić Esad Kurtović, Najmljeno dojenje i odgoj napuštene djece u Dubrovniku i dubrovačkom zaleđu u razvijenom srednjem vijeku Dževad Drino – Benjamina Londrc, Posebnost pravnog položaja žene u bosanskom srednjovjekovlju