Drago Perović (20. septembar 1888 – 6. januar 1968) bio je doktor i anatom, predavač prvi rektor na Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Srednju školu završio je s odličnim uspjehom u Mostaru gdje mu je bio učitelj poznati pjesnik Jovan Dučić. Medicinu je studirao u Beču gdje je 10. decembra 1913. promoviran "Sub auspiciis Imperatoris".
Za vrijeme studija Perović je radio kao demonstrator, odnosno asistent, na Anatomskom institutu u Beču kod Ferdinanda Hochstettera. Godine 1925/26. bio je rektor Univerziteta u Zagrebu, a 1926/27. prorektor. 12. juna 1948. izabran je za redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 14. juna 1955. izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka. Dana 1. aprila 1957. izabran je za člana Predsjedništva Jugoslavenske akademije. Odlikovan je Ordenom zasluga za narod I reda i Ordenom rada I reda.
Otvaranje Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1915. trebao se otvoriti Medicinski fakultet u Beogradu, pa je Perović dobio početkom 1914. godine poziv za redovnog profesora. Prvi svjetski rat je taj događaj omeo, pa je 21. novembra 1917. Perović bio pozvan da preuzme Katedru anatomije na Univerzitetu u Zagrebu. Zbog tadašnjih političkih prilika Perović je od osnivača i vlade zamoljen da pristane na ovu ponudu, te da u svojstvu suplenta otpočne radom i održi svoje nastupno predavanje te time otvori Medicinski fakultet u Zagrebu. Predavanje je održano uz veliku svečanost u auli Hrvatskog univerziteta 12. januar 1918. i to je shvaćeno kao velik narodni uspjeh, jer to je bio prvi otvoreni Fakultet u južnoslavenskom području. Perović je osnovao Anatomski institut i uredio ga tako da je to jedan od najbolje uređenih anatomskih instituta. 1920. Perović je po drugi put bio pozvan za redovnog profesora u Beograd, ali se tom pozivu nije mogao odazvati. Po treći put je bio izabran i pozvan za redovnog profesora u Beograd, ali i taj izbor nije prihvatio. Zagrebački studenti su mu iz zahvalnosti postavili 1921. plaketu u atriju. Perović paralelno osniva i Anatomski institut s muzejskim postavkom, uključujući osteološku zbirku rastavljenih lobanja, jedinstvenu u svijetu.
Krajem 1930-ih u Kraljevini Jugoslaviji, kao gostujući profesor, koncem predavao je anatomiju i na Univerzitetu u Beogradu, kada je kao demonstratora izabrao Hajrudina Hadžiselimovića, nagovorivši ga da, umjesto dotadašnjeg studija elektrotehnike, pređe na medicinu.
Naučni opus U naučnom pogledu Perović je, još dok je bio u bečkom Anatomskom institutu, radio više godina na svojoj velikoj monografiji o razvitku labirinta, za koju je načinio oko 50 savršenih modela po Bornovoj metodi rekonstrukcije. Studirajući vrlo kompliciran orbitalni izdanak nepčane kosti, dokazao je da je njegov oblik, ma kako složen, sav osnovan još u embrionalnoj primitivnoj nosnoj hrskavici. Opisao je prednji dio nosne školjke nalik na propeler (pars evoluta), koji je do tada bio nepoznat. Prvi je opisao do tada nepoznati izdanak gornje čeljusti (processus frontosphenoideus) koji seže do čeone kosti. Među naučnim radovima Perovića su njegova istraživanja maksilarnog sinusa odnosno nosne šupljine. U tim istraživanjima je dokazao da hijatus nije onakav kako se to čini i prikazuje u atlasima, nego da je njegov oblik determiniran sa četiri ruba i tri polja. Nadalje u istraživanjima nosne šupljine ističe se Perovićevo otkriće grebena na nosnoj pregradi, čija je važnost da predstavlja granicu između nosne šupljine i ždrijela. Perović je taj greben nazvao crista choanalis. Sa tim u svezi otkrio je da na stražnjem gornjem dijelu raonika postoji posebno važna tvorba u obliku klina koja ima zadaću da pri inspiriju, iz obje nosne šupljine mirno uvede zrak u ždrijelo. Taj je dio nazvao pars cuneiformis vomeris. Na hoanalnom grebenu je otkrio tvorbe koje imaju zadaću da zračnoj struji adaptiraju pobočne ploštine. Nazvao ih je formationes adatations aerodynamycae. Među najznačajnijim radovima je rad "Kauzalno riješenje zagonetke zašto kao papir tanke pregrade između pneumatskih prostora ne budu resorbirane". Osim medicinske problematike akademik Perović se bavio i problemima bosanskog jezika, a specijalno jugoslavenskom medicinskog terminologijom, pa je i tu dao mnogo vrijednih doprinosa.
Reference
Vanjski linkovi http://www.karger.com/Article/PDF/143275
Kategorija:Članovi SANU Kategorija:Članovi HAZU Kategorija:Biografije, Trebinje Kategorija:Rođeni 1888. Kategorija:Umrli 1968.